Explore every episode of the podcast Prvi glas

Drama s toksičnim otpadom u Gospiću, a kako se svakog dana otkriva i na sve više lokacija u Hrvatskoj, postala je i prvorazredna politička kriza. Ne samo da je zbog otpada u Lici održan najveći prosvjed u Hrvatskoj ovog stoljeća, nego je i rejting HDZ-a, pa i autoritet premijera Plenkovića, već doživio ozbiljan pad. O svemu tome razgovarali smo s novinarom i političkim analitičarom tjednika Novosti Ivicom Đikićem.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP375:

• Je li afera s otpadom u Gospiću najveća i najteža kriza vlasti Andreja Plenkovića od njegovog dolaska na vlast?
• Zašto je ona građanima i javnosti znatno konkretnija i opasnija od drugih financijskih i korupcijskih afera?
• Može li doći do pobune protiv Andreja Plenkovića i pokušaja njegovog rušenja iz samog HDZ-a prije redovnih izbora?
• Kakva je stabilnost vladajuće koalicije i postoji li opasnost da zastupnici ili partnerske stranke otkažu poslušnost Vladi?
• Ima li Andrej Plenković izlaznu strategiju te kakvi su izgledi HDZ-a da zadrži vlast i nakon sljedećih izbora?

"Hrvatska se trenutno nalazi usred najveće i najznačajnije političke krize za HDZ i premijera Andreja Plenkovića u proteklih deset godina. Za razliku od vanjskih šokova (poput potresa ili pandemije koronavirusa), koji za svaku vlast predstavljaju priliku da preuzme inicijativu i nametne se kao rješavatelj problema, ova je situacija izravan politički udarac na vladajuću strukturu”, kaže politički analitičar i profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Bagić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP374:

• • • Prva anketa koja je u cijelosti obuhvatila vrijeme od izbijanja afere Gospić pokazala je značajan pad popularnosti HDZ-a. Je li vladajuća stranka u krizi?
    • Po čemu je afera Gospić drugačija od ostalih?
    • Što je Andrej Plenković krivo odigrao u slučaju ekocida u Lici?
      Može li oporba iskoristiti momentum velikog prosvjeda?
    • Zašto se na prosvjedu nije pojavilo pitanje političke odgovornosti?
    • Može li prosvjed potaknuti unutarstranačke procese u HDZ-u te olakšati privlačenje birača oporbi na lijevom centru, kao i Mostu?
    • Kakva je uloga glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića u aferi s opasnim otpadom?

Za vlast je afera specifična zbog kombinacije ključnih elemenata: izravne pogođenosti građana problemom, krivog modela upravljanja te krive i promašene procjene premijera. Bagić kao najizglednijeg Plenkovićevog nasljednika unutar HDZ-a koji može premostiti razlike prema konzervativnijem krilu i otvoriti vrata suradnji s Mostom vidi Gordana Jandrokovića. Iako je anketa pokazala, uoči subotnjeg prosvjeda, pad rejtinga vladajuće stranke, Bagić upozorava da oporba, unatoč masovnoj mobilizaciji građana, nema jasan odgovor što dalje.

Pobjeda krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) na izborima u istočnonjemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu izazvala je potres na njemačkoj političkoj sceni i otvorila pitanje o budućnosti kancelara Friedricha Merza. "Uspjeh AfD-a teško je svesti na jedan uzrok, no izdvajaju se dva glavna faktora. Prvi je to što je stranka shvatila kako pridobiti povjerenje birača, kako im se obraćati, što im reći. Drugi, jednako važan faktor, jest slabost svih ostalih stranaka", kaže novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, koji je izbore pratio na terenu u Magdeburgu. Velike njemačke stranke, kaže Matić, već dugo bilježe pad potpore: SPD kontinuirano gubi rejting, a CDU je u posljednjoj anketi pao ispod 20 posto na saveznoj razini, dok je AfD trenutačno najjača politička opcija u zemlji.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP373:

• • • Što je bilo presudno za pobjedu AfD-a na izborima u Saskoj-Anhaltu?
    • Je li agresivna kampanja protiv izbjeglica i migranata bila presudna za odluku birača na izborima?
    • Koliko su ključne bile teme poput socijalne sigurnosti, mira u Europi i gospodarske politike, nepopularnost saveznog kancelara Merza te mobilizacija ranijih apstinenata?
    • Jedna od točaka kojima je AfD pridobivao birače bilo je obećanje da će ograničiti broj stranaca, no može li stranka to i provesti?
    • Mijenja li taj rezultat, kako je u utorak rekao kancelar Merz, cijelu Njemačku?
    • Izbori su pokazali da je polovica birača odbacila tezu o AfD-u kao prijetnji demokraciji. Je li koncept tradicionalne izolacije krajnje desnice postao kontraproduktivan i služi li AfD-u samo kao dokaz da se „sustav” udružio protiv njih?
    • Koliko je realan scenarij u kojem Friedrich Merz gubi podršku unutar vlastite stranke i suočava se sa smjenom?

*Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, jedan od prvih političara koji je upozoravao na ekološku katastrofu u Gospiću, gostovao je u Prvom glasu nakon masovnog prosvjeda u Zagrebu zbog odlaganja opasnog otpada u Lici. Troskot govori tko je sve umiješan u ovu aferu, tko bi trebao odgovarati i zašto Most neće koalirati niti s HDZ-om, niti sa ljevicom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP372:

• Je li prosvjed protiv Vlade ispunio svoju svrhu?
• Zašto Troskot ovu aferu naziva unutarnjom agresijom i bioterorizmom?
• Kakva je uloga Hrvatske gospodarske komore i tvrtki poput Cezara, Kemistera i Termoklina?
• Zašto je USKOK odlučio objaviti izvješće nepovoljno za Plenkovića?
• Je li voda u Karlovcu i Lici sigurna za piće?
• Kako će afera utjecati na buduće potencijalne koalicije u koje bi ušao Most?
• Može li se otpad uopće vratiti onima koji su ga donijeli u Hrvatsku?

Kako se poslovi dobivaju u Hrvatskoj, postoji li uopće svijest o tome što je sukob interesa i koliko su isprepletene HDZ-ove veze na lokalnoj razini - sve to vrlo jasno pokazuju dvije priče o neobičnim poslovima tvrtke Cvjetko, u vlasništvu uglednog splitskog HDZ-ovca Vice Mihanovića. O njima za Prvi glas govori novinar Telegrama Denis Mahmutović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP371:

• Na koji je način tvrtka Cvjetko došla do posla u Dubrovniku i postoji li uzajamna pogodba s poslom u Splitskoj luci?
• Predstavlja li prijenos upravljačkih prava stvarno rješenje ili samo "kozmetički manevar" za izbjegavanje sukoba interesa?
• Kako je vrijednost ugovora za održavanje Žnjana skočila za više od četvrt milijuna eura u samo pet dana od potpisivanja?
• Mogu li se iznimna suša i kvarovi na navodnjavanju opravdano smatrati "nepredviđenim okolnostima" na Žnjanu?
• Kako funkcionira stranačka mreža zbrinjavanja i kadroviranja HDZ-a i njegovih partnera u Splitu?
• Kakve su političke posljedice svih ovih afera po trenutnu gradsku vlast u Splitu?

Telegramov kolumnist i urednik Jasmin Klarić u Prvom glasu uoči sutrašnjeg prosvjeda u Zagrebu govori o tome zašto Plenković ni sada, kada je pola Hrvatske bijesno zbog opasnog otpada u Gospiću nikoga nije smijenio i zašto je usporedbom s novosadskom nadstrešnicom samo dodatno pogoršao vlastitu poziciju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP370:

• Zašto Plenković još uvijek nije nikoga smijenio zbog afere s otrovnim otpadom u Gospiću?
• Je li dedramatizacija koju je premijer pokušao provesti uspjela ili mu se obila o glavu?
• Što znači Plenkovićeva usporedba Gospića s novosadskom nadstrešnicom?
• Zašto je DORH, odnosno Ivan Turudić objavio nalaze o zagađenju?
• Uspijeva li HDZ-ov narativ o prosvjedu kao "projugoslavenskom" doista prolaziti u javnosti?
• Koliko je ovo ozbiljan politički rizik za HDZ pred sljedeće izbore?
• Zašto Hrvatska i dalje nema glavnog državnog inspektora?

Izbori u maloj i ne pretjerano bogatoj njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhalt nisu nikad dosad izazvali toliko pažnje kao oni koji će se održati ove nedjelje. Naime, ekstremno desni AfD prvi put ima priliku osvojiti vlast u nekoj njemačkoj saveznoj državi i time možda naznačiti i promjenu na razini cijele države. Za Prvi glas o tome govori bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i bivši veleposlanik u Njemačkoj Miro Kovač.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP369:

• Predstavljaju li izbori u Saskoj-Anhaltu i rast AfD-a početak velikih političkih promjena u Njemačkoj ili je riječ o izoliranom slučaju?
• Koji su glavni uzroci rasta popularnosti AfD-a i koliko na to utječe migrantska politika?
• Može li dolazak radikalne desnice na vlast u Njemačkoj ublažiti njihove stavove, kao što je bio slučaj s Giorgiom Meloni u Italiji?
• Je li opcija zabrane rada AfD-a ili održavanje "sanitarnog kordona" (izolacije stranke) učinkovita strategija za etablirane njemačke stranke?
• Kako se politička i ekonomska destabilizacija Njemačke može odraziti na Europsku uniju i širi europski kontinent?
• Može li se sličan scenarij jačanja desnice zbog migracijskih pitanja u budućnosti dogoditi i u Hrvatskoj?

*Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

Bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević u Prvom glasu analizira stvarne razloge posjeta direktora CIA-e Moskvi i Putinova razmišljanja i planove za nastavak rata u Ukrajini.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP368:

• Zašto je šef CIA-e John Ratcliffe iznenada posjetio Moskvu i što je zapravo poručio Kremlju?
• Je li Europa fakticki već u ratu s Rusijom?
• Jesu li realni ozbiljni mirovini pregovori Rusije i Ukrajine?
• Koji je Putinov plan za nastavak rata?
• Prijeti li Europi rizik od ruskog nuklearnog odgovora?
• Griješi li Europa u svojoj politici prema Rusiji?
• Hoće li Putin nakon ruskih izbora krenuti u novi val mobilizacije?
• Postoji li realan scenarij državnog udara protiv Putina?

"Kada ste organizator takvog prosvjeda, uvijek ste oprezni s procjenama. No, s obzirom na podršku iz cijele Hrvatske koju dobivamo, što od fizičkih osoba, što od srodnih udruga koje se u svojim sredinama bore s ekološkim problemima, jasno je da imamo strukturalni i sistemski problem kontrole i zbrinjavanja otpada", kaže uoči najavljenog subotnjeg prosvjeda Vjekoslav Bušić iz građanske inicijative "Gospić je naš dom".

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP367:

• • • Građani Like su, ponavlja se iz incijative, dovedeni do samog ruba strpljenja. Što je cilj prosvjeda i koje zahtjeve ističu?
    • Koliki odaziv građana organizatori očekuju?
    • Koga građani smatraju najodgovornijim za slučaj Gospić?
    • Koja je karika u lancu državnih institucija bila točka na kojoj se dogodio najveći propust?
    • Bi li ministrica zaštite okoliša Marija Vučković trebala dati ostavku?
    • Je li, kako navode vladajući, slučaj predimenzioniran?

„Čim se pojača intenzitet sukoba, cijena nafte odmah skoči za desetak dolara po barelu na robnim burzama, i to se istog trenutka prelijeva u potrošnju. Ako se intenzitet borbi smanji, cijena nafte pada,  ali se ne spušta jednako brzo kao što raste. Brže raste nego što pada”, kaže energetski stručnjak Igor Dekanić komentirajući novo povećanje cijena goriva. "Unatoč gašenju rafinerija, LNG terminal i Janaf daju nam stratešku prednost nad susjedima. No, pitanje je samo koliko Vlada još ima prostora u trošarinama ako proključa bliskoistočno ili ukrajinsko ratište", dodaje energetski stručnjak komentirajući novu spiralu poskupljenja goriva, Plenkovićev „test od 15 dana” te domet državnih intervencija u kriznim okolnostima.

PRVI GLAS IDE NA LJETNU PAUZU I VRAĆAMO SE 1.9. SVE NAŠE PROŠLE EPIZODE MOŽETE POSLUŠATI OVDJE.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP366:

• • • Postoji li u Vladinim mjerama dodatnog prostora u trošarinama dođe li do ponovnog rasta cijena energenata?
    • Kako se ocjenjuje energetska strategija Hrvatske u odnosu na susjedne zemlje poput Mađarske ili Slovenije?
    • MOL kontrolira naftni biznis u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, a uskoro potencijalno i u Srbiji preko Naftne industrije Srbije. Je li to zabrinjavajuće za hrvatske interese?
    • Je li mreža energetskih stručnjaka u hrvatskim javnim poduzećima „urušena” u proteklih desetak godina političkim kadroviranjem?

„Mi se na Telegramu ne bavimo insinuacijama niti neistinama i objavljujemo priče koje su višestruko provjerene“, odgovorila je naša novinarka Dora Kršul na napad ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. O ministričinim optužbama i aferi Geodezija nagrađivana Telegramova novinarka govori za Prvi glas.

PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP364:

• Što je zapravo afera Geodezija i zašto je ponovno dospjela u središte javnosti?
• Jesu li poslovi 3D skeniranja kulturne baštine nakon potresa bili višestruko preplaćeni i što o tome govore dokazi prikupljeni tijekom istrage?
• Kakvu političku odgovornost snosi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek za odluke koje je donosila i obranu cijelog projekta?
• Zašto je Ministarstvo kulture otežavalo pristup informacijama i kakvu je ulogu istraživačko novinarstvo imalo u razotkrivanju afere?
• Što priznanja dijela optuženika i daljnji tijek postupka znače za rasplet afere Geodezija i odgovornost svih uključenih?

U novoj epizodi podcasta Prvi glas Telegramov Jasmin Klarić analizira kako je postavljanje podzemnih spremnika za otpad kraj Trga bana Jelačića pretvoreno u novo poglavlje HDZ-ova kulturnog rata protiv zagrebačke vlasti.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP363:

• Zašto je HDZ reagirao na podzemne spremnike za otpad usporedbom s uklanjanjem spomenika banu Jelačiću 1947. godine?
• Je li riječ o spontanoj reakciji ili smišljenoj političkoj strategiji?
• Koga zapravo HDZ pokušava uvjeriti ovom pričom o "komunistima"?
• Je li Most prirodan koalicijski partner HDZ-a nakon izbora?
• Zašto mediji nisu odoljeli klikabilnosti priče o spremnicima?
• Koje su zakonske i institucionalne dimenzije spora oko postavljanja spremnika?
• Zašto se o pukotinama na Pelješkom mostu i kazni zbog otpada kod Biljana Donjih gotovo uopće ne govori?

Ivan Čović, analitičar koji za Index piše o Ukrajini i vanjskoj politici u Prvom glasu govori o pozadini velike kadrovske čistke u Kijevu nakon masovnih prosvjeda u kojoj su otišla dvojica najvažnijih ljudi u borbi protiv ruske agresije, do tog trenutka žestoki rivali.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP363:

• Zašto je Zelenski smijenio popularnog ministra obrane Mihajlo Fedorova usred rata?
• Kako je Fedorov ugrozio političku poziciju samog predsjednika?
• Zašto je smijenje šef vojske Oleksandr Sirski?
• Zašto je Mihajlo Drapati idealan kompromis za novog vrhovnog zapovjednika?
• Prijeti li Zelenskom opasnost da se ponovi scenarij kao sa Zalužnim?
• Može li ruska mobilizacija nakon izbora promijeniti tijek rata?
• Kakvi su realni ishodi mirovnih pregovora i sudbina Donbasa?

Direktor Hrvatske udruge turizma i bivši ministar turizma Veljko Ostojić za Prvi glas ocjenjuje dosadašnji tijek sezone i govori o apartmanima, hotelima i našoj turističkoj strategiji. Razgovaramo i o ekstremno niskim porezima na apartmanski smještaj i razlici između malih i većih iznajmljivača.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP362:

• Kakva je dosadašnja ocjena turističke sezone?
• Zašto Njemačka i Austrija bilježe pad, a Italija se vraća na hrvatsko tržište?
• Jesu li hrvatske cijene smještaja, restorana i namirnica previsoke za goste?
• Zašto neka pića u hrvatskim dućanima koštaju više nego duplo skuplje nego u Italiji?
• Koliko bi hotelskog smještaja Hrvatska trebala imati, a koliko stvarno ima?
• Zašto u Hrvatskoj gotovo da nema greenfield hotelskih investicija?
• Prijeti li privatnom smještaju i vikendicama pad popunjenosti i cijena?

O neobično žustroj političkoj dinamici u vrijeme kad je ne bi trebalo biti u tolikom obimu - usred mandata aktualne Vlade i usred ljeta, za Prvi glas govori iskusni politički reporter N1 televizije Hrvoje Krešić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP361:

• Zašto na hrvatskoj političkoj sceni vlada neuobičajeno visoka nervoza unatoč ljetnoj stanci?
• Jesu li SDP i Možemo! uspjeli uzdrmati HDZ svojojm terenskom turnejom o "Plenkovićevoj inflaciji"?
• Zašto je Plenkoviću mihohod u Parizu bio toliko važan?
• Kako učestali odlasci članova i lokalnih dužnosnika utječu na percepciju i stabilnost SDP-a?
• Zašto Domovinski pokret pokušava ulaziti u teme vanjske politike (poput BiH) i kako na to reagira HDZ?
• Zbog čega Vlada i Ministarstvo kulture u aferi Geodezija ustraju na svojoj verziji priče unatoč priznanjima krivnje i radu EPPO-a?

Natječaj za izbor glavnog ravnatelja traje, kao što u medijima traje nagađanje o tome tko bi mogao biti dobitnik i što bi to značilo za odnose u vladajućoj stranci. O stanju na HRT-u za Prvi glas govorio je bivši novinar i urednik u toj kući, te sadašnji predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP360:

• Je li na HRT-u još uvijek moguće govoriti o neovisnom i profesionalnom novinarstvu?
• Koliko je izbor glavnog ravnatelja HRT-a politički važan uoči budućih izbora?
• Krši li Hrvatska Europski akt o slobodi medija načinom izbora čelnika HRT-a?
• Zašto se novi Zakon o HRT-u priprema bez uključivanja novinarske struke?
• Kako politički utjecaj oblikuje informativni program javne televizije?
• Što bi trebalo promijeniti kako bi HRT ponovno postao stvarni javni servis građana?

Telegramov novinar i urednik Đivo Đurović za Prvi glas o smjeni ukrajinskog ministra obrane Mihaila Fedorova koji je Ukrajini donio preokret u ratu stavljajući fokus na dronove i sukobu Fedorova sa starim generalima sovjetske škole. Što će ova smjena i sukob značiti za Zelenskog i Ukrajinu, a što nakon izbora u Rusiji planira Vladimir Putin?

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP359:

• Zašto je Zelenski smjenio Fedorova?
• Tko je stvarni pobjednik sukoba Fedorov – Sirski?
• Postoji li korupcija iza pritiska vojnog establišmenta na ministra?
• Što ova kriza govori o zrelosti ukrajinskog društva u odnosu na Hrvatsku devedesetih?
• Hoće li Putinu sada biti lakše?
• Tko je odgovoran za probleme s mobilizacijom u Ukrajini?
• Hoće li Putin nakon izbora proglasiti mobilizaciju u Rusiji?

Španjolska je svjetski prvak bez mrlje, utakmica za treće mjesto bila je cirkus, Tuchel je okrhnuo svoju auru čovjeka koji vidi ono što drugi ne vide, Dalićeve medalje su jedno od najvećih nogometnih čuda u povijesti, a Josip Mišić bi morao dobiti poziv u reprezentaciju analizira u Prvom glasu jedan od vodećih domaćih sportskih analitičara Telesportov Mihovil Topić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP358:

• Kako je Španjolska osvojila naslov prvaka bez ijedne mrlje na cijelom turniru?
• Kako su Španjolci osvojili titulu onako kako i žive - zajedno?
• Je li Lamine Yamal doista razočarao ili je njegova uloga na terenu podcijenjena?
• Koja je Tuchelova odluka srušila Englesku u polufinalu protiv Argentine?
• Tko je danas najveći kandidat za Ballon d'Or nakon ovakvog Svjetskog prvenstva?
• Zašto dolazak Slavena Bilića neće izazvati potres u hrvatskoj svlačionici?
• Hoće li Josip Mišić dobiti poziv u reprezentaciju i zaslužuje li ga?
• Zašto Hrvatska godinama ima problem s razvojem krilnih igrača?

U bizarnoj objavi Željko Kerum tvrdi kako je novinar Telegrama naložio DORH-u i ostalim institucijama da ga progone što one i čine. Gost nove epizode Prvog glasa je upravo Denis Mahmutović, naš novinar za kojeg Kerum tvrdi da izdaje naloge institucijama. Razgovaramo o Kerumovim muljažama od Pršuta do Rogoznice i političkoj situaciji u Splitu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP357:

• Zašto je privezište u Rogoznici proglašeno ilegalnim i što Kerum sada mora učiniti?
• Kako je bespravna kapelica i dogradnje na Pršutu uopće legalizirana?
• Tko je referent koji je potvrdio da građevine postoje prije 2011., ključne godine za legalizaciju?
• Koliko dugo je Kerum stvarno na vlasti u Splitu i Dalmaciji i preko koga danas drži utjecaj?
• Postoji li scenarij u kojem bi splitsko Gradsko vijeće ostalo bez Kerumove većine?
• Što bi za Keruma i splitsku politiku značio eventualni pravosudni progon?
• U kakvom je stanju danas SDP u Splitu i tko od oporbe stvarno predstavlja prijetnju HDZ-u?

Od dolaska Plenkovića na vlast, razlika između proračunskih prihoda i rashoda konstantno je negativna, a stvoren je dug od oko 16 milijardi eura, što unutarnjeg, što vanjskog, tvrdi menadžer, poduzetnik i predsjednik stranke Republika Damir Vanđelić. Taj se novac, kaže, troši na kupovanje socijalnog mira, povećanje plaća u javnom sektoru i masovno zapošljavanje u državnoj administraciji.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP356:

• • • Zašto vladine antiinflacijske mjere nisu uspješne?
    • Koliko je dugoročno održiv rast izdvajanja za plaće iz državnog proračuna?
    • Hoće li novi pravilnik o izboru čelnih ljudi u državnim poduzećima dovesti do profesionalizacije menadžerskog kadra u javnim tvrtkama?
    • Što je krivo postavljeno u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO)?

Marko Perković Thompson je opet, već treći put pjevao u Zagrebu ove godine, nakon što mu je zbog ustaškog pozdrava zabranjen nastup u prostorima u vlasništvu grada. Prvo je Vlada zbog njega otela Gradu organizaciju dočeka rukometaša na Trgu bana Jelačića, pa su ga “prošvercali” kao izvođača na Hod za život, da bi prije nekoliko dana pjevao i na predstavljanju knjige Ivice Marijačića “Fenomen Thompson” u Kinu Studentskog centra. O tom predstavljanju i knjizi s podnaslovom “Ovo je istina o jedinstvenom čovjeku koji pjesmom brani Hrvatsku i svijet od srpskog fašizma” je u Prvom glasu govorio Telegramov novinar Matej Devčić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP355:

• Kakva je bila atmosfera na predstavljanju knjige o Marku Perkoviću Thompsonu – književna promocija ili svojevrsni koncert?
• Kako knjiga Ivice Marijačića objašnjava "fenomen Thompsona" i koje glavne teze iznosi o njegovoj ulozi u hrvatskom društvu?
• Zašto na predstavljanju knjige nije bilo više poznatih osoba iz političkog i javnog života, unatoč velikom interesu za Thompsona?
• Koliko je Thompsonov nastup u Kinu SC bio simbolična poruka da ipak može nastupati u Zagrebu, unatoč političkim prijeporima oko njegovih koncerata?
• Što aktualni val Thompsonove popularnosti znači za hrvatsku politiku i može li ponovno postati važan čimbenik u predizbornim kampanjama?
• Je li Thompson dosegnuo vrhunac svoje karijere ili se može očekivati novi val koncerata, pjesama i još veći utjecaj na javnu i političku scenu?

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u Prvom glasu govori o strateškim ciljevima Koalicije voljnih, odnosima moći u Europi, europskoj politici prema Rusiji, sukobu Plenkovića i Milanovića oko pariške parade i hrvatskoj vanjskoj politici.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP354:

• Koji su strateški ciljevi Koalicije voljnih?
• Žele li Nijemci, Poljaci i Britanci uopće francusko vodstvo Europe?
• Hoće li Amerikanci ostati u Europi i pod kojim uvjetima?
• Tko će platiti veće izdatke za obranu - građani ili korporacije?
• Je li Hrvatska hibridna članica Koalicije voljnih?
• Šteti li sukob Milanovića i Plenkovića hrvatskoj vanjskoj politici?
• Treba li mijenjati Ustav da bi se izbjegla paraliza vanjske politike?

Vojni analitičar Goran Redžepović u Prvom glasu objašnjava zašto je primirje između Irana i SAD-a praktički mrtvo i tko zapravo kontrolira sudbinu Hormuškog tjesnaca. Poseban dio razgovora posvetili smo i ekskluzivi New York Timesa prema kojoj je bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad bio vrbovan od strane Mossada te je upravo on trebao biti ključan čovjek za promjenu režima u Iranu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP353:

• Zašto je primirje između Irana i SAD-a propalo i što slijedi?
• Što je sporno u tumačenju članka pet Memoranduma o razumijevanju?
• Može li Amerika silom otvoriti Hormuški tjesnac za slobodnu plovidbu?
• Zašto je ovo jedan od najvećih geopolitičkih poraza Amerike?
• Kome najviše odgovara nastavak sukoba, a kome mir?
• Je li Mahmud Ahmadinežad bio suradnik Mossada?
• Ima li Izrael još uvijek šansu za promjenu režima iznutra?

Nakon ekskluzivnog intervjua koji je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi dala Telegramovoj Dori Kršul uslijedila je iznimno nervozna reakcija premijera Andreja Plenkovića koji od EPPO-a očekuje - ispriku. U prvom glasu gostuje Dora Kršul koja govori o tri velike istrage EPPO-a u Hrvatskoj, Kövesi, Turudiću i Plenkoviću.

PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% PODRŠKE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP352:

• Zašto Laura Kövesi odbija komentirati Ivana Turudića?
• Što je EPPO otkrio u slučaju Gabrijele Žalac?
• Zašto je USKOK preuzeo slučaj Beroš od EPPO-a?
• Tko bi trebao odlučivati o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a?
• Kako je Plenković reagirao na uključivanje EPPO-a u aferu Geodezija?
• Zašto ministar Habijan Kövesi ne želi dati dva nova tužitelja?
• Zašto Kövesi toliko živcira Plenkovića?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

U jeku posljednje bitke Pantovčaka i Banskih dvora, predsjednik Republike Zoran Milanović izvukao je “nuklearnu prijetnju” - da bi mogao premijeru Andreju Plenkoviću oteti omiljenu igračku, predstavljanje Hrvatske na sjednicama Europskog vijeća. Iako Ustav jasno kaže da Hrvatsku tamo mogu, u skladu sa svojim ovlastima, predstavljati i predsjednik i premijer, praksa je takva da je u Bruxelles išao isključivo predsjednik Vlade. Dosad. O ovom odnosu i potencijalnom budućem sukobu za Prvi glas govorila je Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.

Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP351:

• Planira li Zoran Milanović doista početi odlaziti na sjednice Europskog vijeća ili je riječ o samo još jednoj verbalnoj provokaciji i prijetnji upućenoj Andreju Plenkoviću?
• Je li u povijesti već bilo sličnih pokušaja i ambicija (poput onih Kolinde Grabar-Kitarović za vrijeme Milanovićeva premijerskog mandata)?
• Kako su takve situacije rješavale druge europske države (poput Rumunjske ili Češke)?
• Što je pozadina najnovijeg otvorenog sukoba između predsjednika i premijera – odnosno, kako je nedavni vojni mimohod u Francuskoj (pad Bastilje) i (ne)pozivanje na isti potaknulo eskalaciju svađe oko vojske i policije?
• Zašto je propao sustav koordinacije vanjske politike u Hrvatskoj i kako smo od nekadašnjeg strateškog konsenzusa oko ključnih ciljeva (ulazak u NATO i EU) došli do potpunog kolapsa komunikacije između Pantovčaka i Banskih dvora?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

„U koroni je zbog opticaja veće količine novca došlo do inflacije, pa se nekretnina činila kao odlična investicija. Najgore što se dogodilo jest to da su stambene nekretnine, umjesto za život, postale predmet investicije. Kada tome dodate specifičnost masovnog turističkog najma 'po krevetu', izgubili smo ogroman broj nekretnina s tržišta. Podaci HEP-a i drugih institucija jasno pokazuju da je ogroman broj stanova u Hrvatskoj potpuno prazan“, kaže Dubravko Ranilović, iskusan veteran hrvatskog tržišta nekretnina. U Prvom glasu Ranilović, dugogodišnji predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine, analizira tržište nekretnina koje nastavlja svoj paradoksalan tijek : cijene i dalje rastu, dok broj sklopljenih kupoprodaja bilježi pad četvrtu godinu zaredom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP350:

• Što se na tržištu nekretnina događa od rekordne 2022. godine?
• Zašto broj kupoprodajnih ugovora pada, dok cijene godišnje rastu između deset i 15 posto?
• Što bi moglo stajati iza naglog hlađenja tržišta?
• Ako se na tržištu trguje s manje nekretnina, kako prolaze luksuzne i skuplje nekretnine?
• Koliko su vlasnici rabljenih stanova nerealni u postavljanju prodajne cijene?
• Naziru li se u skorom razdoblju korekcije cijena na niže?

Novinar N1 televizije Hrvoje Krešić vratio se sa Svjetskog prvenstva u SAD-u i Kanadi te je za Prvi glas prokomentirao bizaran Trumpov poziv šefu FIFA-e Gianniju Infantinu, maksimalnu komercijalizaciju nogometa i trenutak kad je Amerika opet zavoljela samu sebe.

Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP349:

• Zašto je Trumpov poziv Infantinu samo kulminacija svega što gledamo u nogometu?
• Je li taj potez karikatura nečega što u nogometu već postoji?
• Kako vas na stadionima tjeraju da trošite
• Zašto Amerikanci sve otvorenije prihvaćaju nogomet?
• Je li broj beskućnika u američkim gradovima stvarno smanjen ili je riječ o privremenom uljepšavanju?
• Je li hrvatska obrana sama kriva za ispadanje od Portugala ili je presudila sreća?

Nakon što je Rusija na Kijev lansirala više od 400 dronova i projektila uoči NATO summita u Ankari, Telegramov novinar, urednik i kolumnist Đivo Đurović u razgovoru za Prvi glas govori o dvije opcije za nastavak rata i neizbježnoj europeizaciji NATO-a.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP348:

• Je li masovni napad na Kijev uoči summita u Ankari slučajnost ili poruka Zapadu?
• Zašto Đurović tvrdi da napad zapravo pokazuje rusku slabost, a ne snagu?
• Što Amerika trenutačno želi postići u Ukrajini nakon neuspjeha s Iranom?
• Zašto Ukrajini najviše nedostaju Patriot rakete i može li se to riješiti na summitu?
• Hoće li NATO puknuti ili ide prema "europeizaciji" obrane kontinenta?
• Koje su dvije moguće opcije za rat u Ukrajini- mobilizacija ili zamrznuti sukob po korejskom modelu?
• Je li Putin ikada bio genijalni strateg, kako se dugo tvrdilo?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

Dragan Markovina, povjesničar i Telegramov kolumnist u Prvom glasu govori o ključnim pitanjima izbora u BiH koji su na rasporedu u listopadu. Objašnjava zašto misli da je BiH "protektorat svijeta koji više ne postoji", koliko je realna opasnost novog sukoba u BiH i mogu li Bošnjaci opet svojim glasovima izabrati hrvatskog člana Predsjedništva.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP347:

• Zašto je BiH "protektorat svijeta kojeg više nema"?
• Što znači odlazak visokog predstavnika bez nasljednika za funkcioniranje države?
• Koliko je realna opasnost od novog sukoba u BiH?
• Prijeti li Republika Srpska stvarnom secesijom?
• Kakve su šanse kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva?
• Postoji li razlika između kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva u politici prema Hrvatima?
• Koliko je Herceg-Bosna danas stvarnost na terenu, a koliko politička priča za mobilizaciju birača?

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović za Prvi glas upozorava kako se Srbija sve ozbiljnije naoružava. Za to vrijeme, u Hrvatskoj se vodi žestoka bitka oko toga čije uopće zapovijedi smije slušati načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP346:

• Treba li se Hrvatska danas bojati vojne prijetnje iz Srbije?
• Zašto Srbija intenzivno modernizira svoje oružane snage i što time želi postići?
• U kojim područjima Srbija trenutno razvija najveće vojne prednosti u odnosu na Hrvatsku?
• Prati li Hrvatska dovoljno brzo promjene u modernom ratovanju, posebno razvoj dronova i elektroničkog ratovanja?
• Kako bi trebao funkcionirati lanac zapovijedanja u Hrvatskoj vojsci tijekom političkih sukoba između predsjednika i Vlade?
• Kada vojnik ili načelnik Glavnog stožera ima pravo odbiti zapovijed, a kada je dužan izvršiti je?

„Kada stvorimo jasne kriterije i javno objavimo svaki euro, riješit ćemo problem tajnih dogovora iza zatvorenih vrata”, najavljuje kardiokirurg dr. Josip Varvodić, kandidat za šefa HOO-a. Kao najveću boljku trenutnog sustava ističe potpunu netransparentnost i nedostatak kontrole unutar HOO-a.„Trenutna situacija je poražavajuća. Vjerovali ili ne, savezi danas uopće ne znaju koliko novca dobivaju drugi savezi. Podaci o dodjeli javnih financija nisu javno objavljeni. Svaki sportaš, trener i sportski djelatnik mora u svakom trenutku točno znati koliko dobiva bilo koji drugi savez.”

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345:

• Što je bila kardinalna pogreška bivšeg šefa HOO-a Zlatka Mateše?
• Koje bi prve poteze trebao napraviti HOO da bi poslovanje i distribucija sredstava bili transparentniji?
• Bi li HOO trebao sa savezima obaviti krizni menadžment? Koje su sistemske pogreške stvorile uvjete da se može dogoditi pljačka novca poput Pavlekovog izvlačenja 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza?
• Postoji li sukob između loptačkih i manjih sportova?
• Koliki je utjecaj Vlade i premijera Plenkovića na HOO i odnos snaga u sportovima?

Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić u prvom glasu objašnjava pozadinu najžešćeg sukoba premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića u posljednje vrijeme. U pozadini je, kaže, isto što i uvijek posljednjeg desetljeća - nesmiljena grabež za moći.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP344:

• Što je u pozadini novog sukoba Plenkovića i Milanovića?
• Je li načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu doista prijećeno smjenom i umirovljenjem ako ne pošalje vojsku?
• Tko zapovijeda vojskom u miru?
• Kakvu ulogu u priči igraju francuski lobi i velike vojne nabavke?
• Što se može dogoditi ako Kundid odbije ispuniti odluku ministra obrane?
• Je li parada u Parizu zaista samo protokolarno okupljanje?

Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki objašnjava što stoji iza sustavnih ukrainskih udara na Krim i zašto Putin bez obzira na gubitke ne može i ne želi stati.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP343:

• Koji je strateški cilj ukrainskih udara na Krim?
• Preuzima li Ukrajina stratešku inicijativu u ratu dronovima?
• Može li unutarnji pritisak — naroda ili elite — natjerati Putina na povlačenje?
• Što Putin uopće zna o stvarnom stanju na bojištu?
• Koji su realni scenariji promjene vlasti u Rusiji?
• Može li Zapad ubrzati destabilizaciju Putinovog režima?
• Postoji li ikakva perspektiva mirovnih pregovora?

HRT-ov urednik i voditelj Dario Špelić analizira zašto su američko-izraelski napadi na Iran rezultirali "strateškom noćnom morom" za Izrael i zašto je Benjamin Netanyahu najskuplje platio savezništvo s Donaldom Trumpom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345

• Je li Izrael nakon ovog rata u lošijoj strateškoj poziciji nego prije?
• Zašto je Trump zaustavio rat koji je Izrael smatrao ratom za egzistenciju?
• Što znači to da Iran sada izravno pregovara s SAD-om o stanju u Libanonu?
• Zašto Izrael desetljećima nema politički cilj koji bi okončao sukob s Palestincima?
• Što rat s Iranom znači za zaljevske zemlje i njihov odnos prema SAD-u i Iranu?
• Je li lideri iranskog režima uvjereniji u nužnost nuklearnog oružja nego ikad prije?

Prošle su skoro tri godine otkad je sad već bivši ministar financija Marko Primorac najavio novi pravni okvir za upravljanje državnim poduzećima, tako da u upravama i nadzornim odborima sjede ljudi izabrani na javnim natječajima. Prošle godine je konačno donesen i novi zakon, no najmanje do 1. siječnja 2027. godine u praksi se neće mijenjati ništa - jer Vlada još nije donijela uredbu kojom se uređuju nova pravila po kojima bi se provodila imenovanja. O tome je u Prvom glasu govorila Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP341:

• Zašto se u državnim tvrtkama i dalje provode privremena (V.D.) imenovanja bez javnih natječaja?
• Što bi se konkretno trebalo promijeniti primjenom novih pravila profesionalizacije?
• Je li realno očekivati da će vlada u finišu mandata prepustiti državne tvrtke struci?
• Kako je moguće da vlada ignorira saborska pitanja i rokove (slučaj Davida Sopte)?
• Kako u praksi izmjeriti rastezljive zakonske uvjete poput "dobrog ugleda"?
• Jesu li javni natječaji u Hrvatskoj stvarni ili služe samo za pokriće za ranije dogovorena imenovanja?

Marko Vešligaj, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, upozorava da Hrvatska ulazi u novi financijski okvir EU-a s manje novca, zastarjelom administracijom i poljoprivredom koja već godinama tone.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP340:

• Jesu li pregovori o novom proračunu EU-a zapeli i tko dobiva, a tko gubi?
• Koliko će Hrvatska imati manje novca u sljedećem financijskom okviru?
• Je li Hrvatska dobro iskoristila dosadašnja sredstva iz EU fondova?
• Što novi sustav temeljen na rezultatima znači za povlačenje sredstava?
• Hoće li poljoprivreda biti najveći gubitnik novog proračuna?
• Kakve su realne posljedice za hrvatske poljoprivrednike?
• Treba li EU uvesti nove poreze kako bi financirala proračun?

Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.

Profesor Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu upozorava da tehnološki razvoj nije pitanje standarda, već nacionalne sigurnosti te Hrvatska na tom planu gubi dragocjeno vrijeme. „Hrvatska se drži po strani ključnih europskih procesa, poput inicijative „Odaberi Europu" (Choose Europe), i pasivno pristaje biti tehnološka periferija, za razliku od zemalja poput Poljske, Češke ili Slovačke”, kaže dekan jednog od najprestižnijih fakulteta u zemlji.

Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP339:

• • • Je li Hrvatska doista "zemlja znanja" samo na razini političkih fraza?
    • Zašto nije prihvaćen prijedlog o jačem razvoju veleučilišta i sveučilišta primijenjenih znanosti koja bi obrazovala stručnjake izravno za tržište rada uz znatno manja izdvajanja po studentu?
    • Koja će radna mjesta najviše osjetiti učinak umjetne inteligencije?
    • Zašto Hrvatska slabo koristi europske programe za širenje izvrsnosti (poput Obzora Europa)?
    • Zašto prava tema hrvatskog obrazovanja ne smije biti samo to tko odlazi, već tko u Hrvatsku dolazi studirati i istraživati?

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu Filip Novokmet u novom istraživanju u radu "Nejednakosti i izborni rascjepi u Hrvatskoj u razdoblju od 1990. do 2020. godine" s kolegama otkriva tko su stvarni gubitnici, a tko pobjednici trideset godina hrvatske tranzicije i za koga glasaju.

Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP338:

• Koliko je Hrvatska ekonomski napredovala od 1988. do 2020.?
• Tko su dobitnici, a tko gubitnici tranzicije?
• Zašto ekonomski gubitnici tranzicije glasuju za desnicu umjesto za ljevicu?
• Kada i zašto su bogatiji birači okrenuli leđa HDZ-u i počeli glasovati za lijevi centar?
• Ima li itko na hrvatskoj političkoj sceni tko zastupa onih 30 posto gubitnika?
• Postoji li prostor za ekonomski populizam u Hrvatskoj i ima li za to komparativnih primjera?

Hrvatska prema istraživanju iz spomenutog rada od 1988. do 2020. Hrvatska je zabilježila prosječni realni kumulativni rast nacionalnog dohotka od 28 posto. Novokmet dodaje da su u istom razdoblju rasle i Slovenija i Austrija – pa je jaz prema tim zemljama ostao gotovo netaknut. Naš nacionalni dohodak po stanovniku i dalje je na svega sedamdeset pet posto slovenskog i manje od pedeset posto austrijskog.

Nova serija psovki Željka Keruma na račun našeg novinara Denisa Mahmutovića pouzdan je znak da je Telegram opet objavio priču o malverzacijama moćnog splitskog političara i poduzetnika. Ovaj put radi se Kerumovom luksuznom resortu Perla u Rogoznici, dio kojeg je sagrađen na - pomorskom dobru.

Pitanja na koja odgovaramo u EP 337:

• Kako je moguće da je dio Kerumova resorta u Rogoznici izgrađen na pomorskom dobru?
• Kako su privatne osobe mogle kupovati, upisivati i koristiti zemljište koje je već bilo proglašeno pomorskim dobrom?
• Kako je moguće da su na pomorskom dobru upisane višemilijunske hipoteke?
• Kako su banke i institucije prihvatile nekretnine koje po zakonu ne bi smjele biti predmet privatnog vlasništva ni zaloga?
• Zašto državno odvjetništvo i druge institucije nisu spriječile ovakav razvoj događaja?
• Zašto je država kapitulirala pred Željkom Kerumom“?

Hrvatska je u spektakularnoj utakmici prvog kola Svjetskog prvenstva izgubila od Engleske 4:2, a o uzrocima poraza, taktičkim odlukama Zlatka Dalića i pozitivnim i negativnim stranama Hrvatske u izvanrednoj epizodi Prvog glasa razgovarali smo s Mihovilom Topićem, novinarom Telesporta i nogometnim analitičarom.

Pitanja na koja odgovaramo u EP 336:

• Kako nas je promjena branjenja kornera dovela do katastrofe?
• Je li Dalićev neočekivani potez s Pašalićem i Sučićem na kraju ispao opravdan?
• Je li Modrić odigrao svoju najslabiju utakmicu za Hrvatsku?
• Zašto bi Martin Baturina mogao biti hit igrač prvenstva?
• Kakvu Hrvatsku možemo očekivati u nastavku skupine protiv Paname i Ghane?
• Jesu li razlike između "velikih" i "malih" reprezentacija sve manje?

„Iranski režim iz ovog sukoba izlazi ojačan, dok su Sjedinjene Države, unatoč pokušajima da dogovor prikažu kao veliku pobjedu, iz rata izašle slabije nego što su u njega ušle”, kaže profesor Goran Bandov uoči potpisivanja sporazuma između Sjedinjenih Država i Irana.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP335:

• Što znamo o sporazumu i što se njime predviđa?
• Koliko je realno očekivati da će sporazum potpisan u Švicarskoj zaista dovesti do trajnog ukidanja sankcija i otvaranja Hormuškog tjesnaca, s obzirom na prethodnu povijest neuspjelih iransko-američkih dogovora?
• Koliko će sličiti sporazumu iz 2015. godine koji je sklopio Barack Obama, a koji je Donald Trump 2018. raskinuo nazivajući ga "najgorim dogovorom ikad"?
• Iranski predsjednik Masud Pezeškian nazvao je okvirni sporazum sa SAD-om "diplomatskom pobjedom Irana". Tko iz ovog rata izlazi s boljim rezultatom?
• Jesu li u pravu kritičari američkog predsjednika Donalda Trumpa kada kažu da je ovaj rat pokrenuo pogrešno, vodio ga nepromišljeno i uz otvoreno kršenje zakona, a da deklarativni ciljevi s početka rata nisu postignuti?
• Je li najveći Trumpov uspjeh, ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca, zapravo samo povratak na predratno stanje ili lekcija Iranu da SAD posjeduje moćno ekonomsko oružje koje može ponovno upotrijebiti?
• Što Trumpova javna kritika upućena izraelskoj vojnoj taktici u Libanonu otkriva o promjeni odnosa snaga između Washingtona i Netanyahuove vlade. Je li riječ o stvarnom zaokretu ili samo o taktičkom pritisku radi zaštite mirovnog sporazuma s Iranom?

HDZ slavi 37. rođendan, a novinar, urednik i kolumnist Telegrama Jasmin Klarić u Prvom glasu analizira smer vladajuće stranke pod Andrejom Plenkovićem. U razgovoru tumači zašto Plenković deset godina pobjeđuje na izborima i zašto smatra da iza sebe ostavlja razrušene institucije. Analiziramo i dva aktualna politička trača - o preslagivanju većine i prijevremenim izborima.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP334:

• Jesu li opravdane kritike da je Plenkovićev HDZ otišao desnije od Tuđmanovog?
• Zašto HDZ i Plenković kontinuirano pobjeđuju na izborima već deset godina?
• Koliko su europski novci pomogli HDZ-u da prikrije gospodarske probleme?
• Što Klarić smatra najvećom štetom Plenkovićeve vladavine?
• Zašto slučaj Beroš smatra najgorom afera u Hrvatskoj ovog stoljeća?
• Postoji li realna mogućnost preslagivanja većine u Saboru?
• Bi li prijevremeni izbori bili racionalan potez za HDZ?
• Mogu li SDP i Možemo pobijediti Plenkovića?

O mirovnom sporazumu koji su postigli SAD i Iran za Prvi glas govori je redovita profesorica na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu Đana Luša. Premda je pretprio teške vojne gubitke Iran ovim sporazumom iz rata izlazi kao pobjednik, dok SAD i Izrael nisu pronašli odgovor na iransko zatvaranje Hormuškog tjesnaca, smatra naša sugovornica.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP333:

• Što šezdesetodnevni Memorandum o razumijevanju između SAD-a i Irana znači za Donalda Trumpa?
• Je li Iran zapravo profitirao iz cijelog sukoba?
• Što se događa s iranskim nuklearnim programom i obogaćenim uranijem?
• Hoće li se Hormuški tjesnac stvarno otvoriti za promet i kada?
• Kamo idu zamrznuta iranska sredstva i najavljeni plan obnove?
• Zašto Libanon i izraelski napadi mogu srušiti cijeli dogovor?
• Ima li Trump ikakvu kontrolu nad Netanyahuom?

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da razmišlja o podnošenju ostavke na mjesto predsjednika države i o kandidaturi za premijera, te da bi izbori mogli biti održani za tri do četiri mjeseca. O tome je li ta najava iskrena ili samo još jedan spin u nizu, tko bi mogao pobijediti Vučića i kakva je situacija sa studentskim pokretom i prosvjedima za Prvi glas govori Ana Lalić Hegediš, izvršna direktorica Nezavisnog društva novinara Vojvodine.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP332:

• Može li se vjerovati Vučićevoj najavi izbora za tri do četiri mjeseca i njegovoj mogućoj kandidaturi za premijera?
• Zašto bi Vučić sada birao premijersku funkciju umjesto predsjedničke?
• Koliko je jaka stvarna podrška Vučiću i SNS-u prema dostupnim istraživanjima?
• Kakav je trenutni izgled opozicijske scene – hoće li postojati jedna ili više lista protiv SNS-a?
• Je li se studentski pokret politički profilirao kao desni i nacionalistički?
• Kakvo je trenutno stanje s prosvjedima u Srbiji – jesu li zamrli ili se nastavljaju?
• Mogu li izbori u Srbiji ikada biti pošteni dok SNS kontrolira institucije?

Kreće. Najveći show na svijetu, Svjetsko prvenstvo u nogometu počinje večeras u 21 sat, a čarolije Mundijala dotaknuo se i Prvi glas. O očekivanjima od prvenstva, hrvatske reprezentacije, o favoritima i onima iz sjene te o Zlatku Daliću smo pričali s novinarom Telesporta Ivanom Mlinarićem.

MEGA AKCIJA: NAJNIŽA CIJENA NA TELESPORT I TELEGRAM IKADA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP330:

• Zašto je Svjetsko prvenstvo u nogometu i dalje najveći sportski događaj na svijetu?
• Kako će Hrvatska proći na ovom Svjetskom prvenstvu?
• Jesu li očekivanja od Hrvatske postala nerealno visoka nakon uspjeha 2018. i 2022.?
• Kako ocijeniti rad Zlatka Dalića i njegov odnos prema kritikama?
• Tko su najveći favoriti za osvajanje Svjetskog prvenstva i koje bi reprezentacije mogle iznenaditi?

Vojni analitičar Robert Barić u novoj epizodi Prvog glasa govori o potencijalnom napadu Rusije na Estoniju, o čemu govori i svjetski besteller upravo izdan u Telegramovoj nakladi "Ako Rusija pobijedi", autora Carla Masale. Barić detaljno objašnjava vojnu doktrinu i strategiju estonske vojske - plan je zaustaviti Ruse u potencijalnoj agresiji čak i ako se NATO ne uključi. Na kraju razgovora Barić uspoređuje hrvatsku i estonsku vojnu strategiju i poručuje: Mi nemamo nikakvu vojnu doktrinu, ni strategiju.

KNJIGU 'AKO RUSIJA POBIJEDI' CARLA MASALE NARUČITE OVDJE!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP329:

• Koliko je realan scenarij ruskog napada na baltičke države nakon završetka rata u Ukrajini?
• Što je estonski koncept totalne obrane i kako funkcionira u praksi?
• Koja je uloga Estonske obrambene lige i zašto je ključna za obranu zemlje?
• Kako Estonija planira zaustaviti ruski prodor dok ne stignu NATO pojačanja?
• Što Hrvatska nema, a Estonija ima — od strateških dokumenata do vojne doktrine?
• Zašto su Barjaktari već zastarjeli u trenutku kad smo ih kupili?
• Kako druge europske države socijaliziraju mlade za obrambenu funkciju i što Hrvatska radi po tom pitanju?

Politolog i teolog Vedran Obućina, dobar poznavatelj Irana i Bliskog istoka u Prvom glasa objašnjava stvarne motive i ciljeve najnovije eskalacije između Irana i Izraela, kao i perspektivu Trumpovih mirovinih inicijativa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP328:

• Je li Izrael udarima na Libanon pokušao sabotirati Trumpov mirovni sporazum s Iranom?
• Imaju li Amerika i Izrael dijametralno suprotne ciljeve u Iranu?
• Tko stvarno donosi odluke u Iranu?
• Zašto Revolucionarna garda živi od sankcija i što bi se dogodilo kad bi pale?
• Može li Iran odustati od kontrole nad Hormuškim tjesnacem kao dio dogovora?
• Što Netanyahuu znači poraz na izborima?
• Hoće li Iran nakon rata postati otvoreniji ili će Revolucionarna garda preuzeti potpunu kontrolu?

Urednik, novinar i kolumnist Telegrama Jasmin Klarić u Prvom glasu govori o pozadini žestokih političkih napada HDZ-a na Možemo.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP327:

• • • Može li HDZ stvarno poentirati na aferi Hipodrom?
    • Kako su se ti napadi HDZ-u vratili kao bumerang?
    • Zašto su Tomašević i Možemo! tako dugo branili Kostu Kostanjevića?
    • Je li kampanja SDP-a i Možemo! uspješna?
    • Kako HDZ pokušava razbiti koaliciju SDP-a i Možemo?
    • Što znači Hermanovo "Dobrodošli među kriminalce"?

Premijer Andrej Plenković je vidljivo sve nervozniji u javnim nastupima. Izvire li ta nervoza iz rezultata anketa, odnosa unutar stranke ili koalicije i znači li sve skupa da bi uskoro možda mogli i na izvanredne izbore? O ovim i drugim pitanjima smo u Prvom glasu razgovarali s kolumnistom 24 sata, Tomislavom Klauškim.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP326:

• Postoji li realna mogućnost prijevremenih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj?
• Bi li Andreju Plenkoviću politički odgovaralo raspisivanje izbora prije isteka mandata?
• Kako bi eventualna recesija ili ozbiljnija gospodarska kriza utjecala na izborne izglede HDZ-a?
• Koliko je stabilna koalicija HDZ-a i Domovinskog pokreta te može li doći do njezina raspada?
• Ima li oporba danas veći koalicijski potencijal od HDZ-a za sastavljanje buduće Vlade?