Explore every episode of the podcast Između redova

Rat u Ukrajini traje pune četiri godine. Prema procjenama zapadnih obavještajnih službi poginulo je ili ranjeno više od milion i po vojnika. Državljani BiH bore se na obje strane. U podcastu Između redova govorimo o motivima odlaska dobrovoljaca i sigurnosnim rizicima za BiH.

Odlikovali su ga bogata erudicija, analitičnost, radoznalost u pristupu. Proizvodio je sa lakoćom sadržaje za sve platforme Radija Slobodna Evropa dok ga smrt nije u tome zaustavila na samom kraju 2025. godine. U podkastu Između redova o Draganu Štavljaninu govore njegove kolege i prijatelji – profesori Čedomir Čupić i Edvard P. Džozef i novinari Omer Karabeg, Miloš Teodorović i Ajla Obradović.

Počelo je demonstracijom zbog inflacije i kolapsa nacionalne valute, ali uskoro se pretvorilo u najsmrtonosnije proteste protiv establišmenta u historiji Irana. Razbijene ulice, više od četiri i po hiljade mrtvih u krvavom gušenju antivladinih protesta, uvedeno je vojno i policijsko prisustvo, a internet i drugi oblici komunikacije u Iranu su blokirani. Kako su počeli najnoviji protesti u Iranu? Da li su drugačiji od prethodnih? Šta se dešava sa internetom kojeg nema već dvije sedmice? Slušajte u podcastu Između redova kroz koji stručnjaci i svjedoci objašnjavaju situaciju u Iranu.

Kako je tekao proces radikalizacije zvaničnih politika Srbije i Republike Srpske prema genocidu u Srebrenici tokom protekle tri decenije i šta su bile prelomne tačke zaokreta strateških naratova o ratu u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini?

Prepoznatljiv po svojoj "visprenoj" rečenici, Teofil Pančić analizirao je političku i društvenu svakodnevicu. Bio je kolumnista, književni, pozorišni i muzički kritičar, pisac. Bio je i strastveni čitalac knjiga, a njegov život je bilo pisanje. U tome ga je 4. februara zaustavila smrt nakon duge i teške bolesti. O Teofilu Pančiću u podcastu Između redova govore glavni i odgovorni urednik nedeljnika Vreme Filip Švarm i filozof Ivan Milenković.

Prema signalima koji dolaze od Evropske komisije, čini se da u Briselu još uvek računaju na Aleksandra Vučića i povezuju budućnost proširenja, odnosno članstvo Srbije u EU, sa njim, kaže izvršni direktor nevladine organizacije za Strateške analize u Bratislavi, Jan Cingel. On dodaje da u mnogim evropskim prestonicama još uvek postoji stav da Balkan prvo treba stabilizovati, a zatim evropeizovati. "Dakle, još uvek postoji sklonost ka stabilitokratiji", navodi Cingel.

Evropskoj uniji je trenutno stabilnost daleko važnija od nade za stvarnu demokratsku promenu u Srbiji kaže u razgovoru za podcast Radija Slobodna Evropa Frauke Seebass, analitičarka Nemačkog saveta za spoljnu politiku. Dodaje i da Aleksandar Vučić ima mnogo prijatelja u Evropi "i to se ne sme zaboraviti".

Jedini put napred za Srbiju sada je pokretanje političkog procesa koji bi bio mnogo širi od samo vlasti i opozicije, kaže za Radio Slobodna Evropa Vesela Černeva, zamenica direktora Evropskog saveta za spoljne odnose i šefica ureda u Sofiji. Ona smatra da je to možda jedina opcija, jer ne vidi kako će prethodna rešenja, kao što su prevremeni izbori ili samo rekonstrukcija vlade, biti dovoljna. Ona dodaje da je zbunjena tvrdnjama ruskih zvaničnika o zapadnoj zaveri u cilju podsticanja "obojene revolucije" u Srbiji. "Da li Rusija veruje da je Tramp taj koji je podstakao proteste protiv Vučića? Ili veruje da iza njih stoji EU, koja je do sada manje-više ćutala", ističe Černeva. Ona ne veruje da bilo ko spolja može da pokrene promene u Srbiji.

Humanitarno udruženje Pomozi.ba već više od decenije pomaže ljudima prije svega u BiH, zatim u regiji, a u slučaju prirodnih katastrofa više puta i u drugim državama svijeta.

Mislim da Trumpova jasnoća sa kojoj kritikuje status kvo nailazi na odjek kod ljudi. Mnogi od ovih ljudi najverovatnije ne mare za detalje politike. Oni samo žele da čuju nekoga ko kaže nešto što ih povezuje, kaže u podcastu Cody McClain Brown, profesor Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, poreklom iz Oklahome. "Izbor Donalda Trumpa u nekim od ovih pitanja neće ništa pomoći. Na primer, njegovi planovi za inflaciju su da uvede carine će povećati cene uvezene robe. Njegov plan za zaustavljanje rata u Gazi, kako je rekao, jeste pustiti Netanyahua, citiram necitirano, da završi posao. Dakle, veoma je teško razumeti zašto su ga Amerikanci izabrali", ističe Brown. On dodaje da bi mogla da igra i činjenica da kada je Trump bio na vlasti, cene su bile niže. Prema njegovim rečima, većina Amerikanaca je nezadovoljna smerom kojim zemlja ide.

Postoji čitava interpretacija spoljne politike Donalda Trumpa u njegovom prvom mandatu da je bilo manje testiranja američke snage upravo zato što su ljudi mislili da je on dovoljno nepredvidiv da odgovori neproporcionalno, kaže u podcastu Glen Goodman, profesor Državnog Univerziteta u Arizoni. "Mislim da od Tajvana postoji krupnije pitanje, kako će Kinezi razumeti Trumpovo predsedavanje? Da li će ga videti kao nekoga koga mogu da testiraju ili da je toliko nepredvidiv da je bolje zadržati postojeće stanje stvari. Mislim da ako ova teorija o Trampu bude dominirala u Pekingu, možda ćete videti četiri godine hlađenja sukoba", ističe istoričar Goodman. On smatra da će Trump pokušati što više da se odvoji od Evrope.

Putin bi napao Poljsku, a ne Ukrajinu da nije postala članica NATO-a, kaže u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Leh Valensa, osnivač i lider sindikata "Solidarnost" 1980-ih i prvi postkomunistički predsednik Poljske. "Međutim, Poljska je pronašla utočište u NATO-u i Evropskoj uniji", ističe Valensa. On je sa bivšim češkim predsednikom Vaclavom Havelom imao ključnu ulogu u ubeđivanja SAD-a i ostalih zapadnih zemalja - kojima je početkom 1990-ih bio prioritet održavanje dobrih odnosa sa Jeljcinovom Rusijom - da prime bivše postsocijalističke zemlje u NATO.

Nakon što je američki predsjednik Joe Biden najavio da povlači kandidaturu za predsjednika i odabrao potpredsjednicu Kamalu Harris za svoju nasljednicu postavljaju se pitanja da li će Harris biti potvrđena na Demokratskoj konvenciji u avgustu i kako bi izgledala moguća utrka između nje i republikanskog kandidata Donalda Trumpa? U potrazi za odgovorima novinarima Radija Slobodna Evropa pridružili su se Thomas Gift, direktor Centra za američku politiku na Univerzitetskom koledžu u Londonu, zatim bivši zvaničnik Pentagona Jim Townsend, kao i Charles Kupchan profesor Univerziteta Georgetown u Washingtonu, dok je saradnik Instituta za humanističke nauke u Beču Ivan Vejvoda govorio o tome šta bi ovi izbori mogli donijeti Zapadnom Balkanu. Ostanite sa nama dok razgovaramo o predstojećim predsjedničkim izborima u Sjedijenim Državama.

Državna tužiteljica, senatorica, potpredsjednica, a sada potencijalno i predsjednica Sjedinjenih Država. U svojoj višedecenijskoj karijeri Kamala Harris uspjela je da nekoliko puta bude proglašena za “prvu ikada”. Od matičarke prvog gej vjenčanja u Kaliforniji, do prve žene južnoazijskog porijekla u Senatu, pa do prve žene na mjestu potpredsjednice, da li Kamala Harris može postati i prva žena ikada na mjestu predsjednice Sjedinjenih Država?

[Povodom prve godišnjice od smrti Abdulaha Sidrana, ponovo poslušajte epizodu podcasta "Između redova" posvećenu ovom cijenjenom bosanskohercegovačkom pjesniku.] Akademik, scenarista, slučajni reper, kompleksna ličnost, pjesnik vječnik. Sve su ovo uloge Abdulaha Sidrana, koji je preminuo 23. marta 2024. godine i čija djela ostaju u naslijeđe društvu BiH i regiona. "Ostao je u velikim idejama", priča Lejli u podcastu njegov blizak prijatelj, pjesnik i skejter Boris Lalić i otkriva Sidranov posljednji projekat na kojem je radio. Kako je rad na Sidranovom scenariju za film (A)torzija, koji je osvojio Zlatnog medvjeda u Berlinu, doživio režiser Stefan Arsenijević? Kako je Sidran smislio početak filma Kuduz otkriva režiser Ademir Kenović, njegov prijatelj od djetinjstva. Šta o Sidranovoj osobnosti i djelu kažu starije generacije građana Beograda i Podgorice, te mlađe Sarajeva? Sjećate li se vi Dolly Bell?

U aprilu mjesecu 2020. godine, dan nakon proglašenja vanredne situacije zbog pandemije COVID-19, vlada Federacije Bosne i Hercegovine kupila je tada prijeko potrebne respiratore. Njih će na aerodromu u Sarajevu dočekati tadašnji premijer Federacije BiH Fadil Novalić. Četiri godine kasnije, tri osobe odlaze u zatvor zbog medicinske opreme koja je trebala spasiti živote zaraženih korona virusom. Među njima je i tadašnji premijer Federacije BiH. Kako je Fadil Novalić od nekada uspješnog poduzetnika, preko osam godina mandata na premijerskoj poziciji, završio u zatvoru?

Partizanski pokret otpora bio je najjači na području Evrope, kaže za Radio Slobodna Evropa Hrvoje Klasić, profesor istorije iz Zagreba, povodom 80. godišnjice Bitke na Sutjesci jednoj od najvećih na jugoslovenskom prostoru tokom Drugog svetskog rata.

Direktorica, doktorica i kantonalna zastupnica. Mnogo je uloga Sebije Izetbegović, koja je i supruga Bakira Izetbegovića, predsjednika Stranke demokratske akcije, najveće bošnjačke partije u Bosni i Hercegovini. Za sebe kaže da je jedna od rijekih doktora koje imaju dvije subspecijalizacije u BiH, da je prešla redovan edukacijski i akademski put. No, Senat Univerziteta u Sarajevu oduzeo joj je sva akademska zvanja. Kako je direktorica najveće zdravstvene ustanove u BiH izgubila zvanje profesorice?

"Razumemo da Vlada Srbije u određenom smislu zavisi od Ruske Federacije i da zbog toga ima problem da uvede sankcije Kremlju, ali ćemo raditi na tome da u budućim pregovorima bar postepeno Srbija uvede neke sankcije koje ne bi u tolikoj meri uticale na život ljudi u Srbiji." Ovo je u razgovoru za Radio Slobodna Evropa rekao Fyodor Venislavsky, predstavnik predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog u parlamentu Ukrajine i član odbora Vrhovne vlade za nacionalnu bezbednost i odbranu. U 'Između redova' slušajte razgovor sa ukrajinskim parlamentarcem o uvođenju sankcija Rusiji, o tome koliko je jak ruski uticaj na Balkanu, ali i o povećanom broju ruskih diplomata u Srbiji.

Da li u svijetu raste rizik od nuklearne eskalacije? Znamo li kada će rat u Ukrajini završiti i zašto Stephen Wertheim, analitičar i profesor Univerziteta Yale smatra da raste rizik od trećeg svjetskog rata. Saznajte sve u podcastu 'Između redova' u kojem je Dragan Štavljanin razgovarao sa Wertheimom, koji je i autor knjige Tomorrow, the World: The Birth of U.S. Global Supremacy, a kojeg je magazin Prospect stavio na listu 50 vodećih mislilaca svijeta u vrijeme COVID-19.

Jedna od najvećih lekcija neuspelog iračkog rata iz 2003. jeste da nije moguće oružjem nametnuti demokratiju drugoj zemlji, što su pokušali američki neokonzervativci, kaže Paul Pillar, profesor Univerziteta Georgetown u Washingtonu. On je u vreme američke invazije bio nacionalni obaveštajni oficir za Bliski istok i južnu Aziju, a kao mladi vojnik učestvovao je u ratu u Vijetnamu.

"Zoran Đinđić nije plivao niz nego uz vodu. Dakle, nije bio konformista" kaže u specijalnom izdanju podcasta Između redova doktorca Dunja Melčić, filozofkinja iz Frankfurta. "Za mene je šok da njegovo političko ubistvo u Srbiji nije šok. Da se ne priča do dan danas o tom stravičnom činu," ističe Melčić dodajući da je bilo najvažnije da se nađu nalogodavci. "A oni, nažalost, nisu otkriveni do danas", dodaje Mečić.

Prošla je 21 godina od ubistva premijera Srbije. Podsećamo na naš podcast od prošle godine. Pre 20 godina ubijen je premijer Srbije Zoran Đinđić. Kao prvi premijer nakon rušenja autoritarnog režima Slobodana Miloševića pokušavao je da promeni Srbiju – da je modernizuje i okrene Zapadu. Koliko je u tome uspeo poslušajte u podkastu "Između redova" autorice Ljudmile Cvetković. 

Sa osjećajem ugroženosti ruskog predsjednika Vladimira Putina, raste i nuklearna prijetnja, smatra Sergej Radčenko, profesor historije na američkom Univerzitetu Johns Hopkins. Kaže da oni koji tvrde da ne postoji mogućnost da Rusija napadne Ukrajinu nuklearnim oružjem ne znaju šta pričaju "jer niko ne može zasigurno da tvrdi šta će se desiti." U specijalnom izdanju podcasta 'Između redova' slušajte i zašto Radčenko kaže da Putin sebe doživljava kao "glasnikom" novog svjetskog poretka i da li njegove ideje nailaze na širi odjek?

Ruski predsjednik Vladimir Putin se neće povući iz Ukrajine zbog sankcija ma koliko ekonomija trpela smatra Sergej Aleksašenko bivši zamenik guvernera Centralne banke Rusije. U specijalnom izdanju 'Između redova' sa Draganom Štavljaninom Aleksašenko procenjuje i da Putin stoprocentno kontroliše situaciju u Rusiji i dalje uživa podršku građana, uprkos sankcijama, te da nije moguć puč koji bi izveli oligarsi ili pojedine struje u Kremlju.

Kako se kolege Slavka Ćuruvije, ubijenog novinara i vlasnika Dnevnog telegrafa i nedeljnika Evropljanin, sećaju 90-ih godina u Srbiji i rada sa njim? Ćuruvija je ubijen u aprilu 1999. nakon niza pritisaka na rad novina u njegovom vlasništvu zbog kritičkog izveštavanja u vreme režima Slobodana Miloševića, tada predsednika Savezne Republike Jugoslavije. Novinari Miroslav Mikuljanac, Mitko Jakovlevski i Srđan Janković govorili su o vremenu kada su bili deo Ćuruvijine redakcije u Beogradu i suočavali se pritiscima, kažnjavanjima, zaplenama imovine i pretnjama zatvorom.

Nekadašnji saradnik Mirjane Marković supruge Slobodana Miloševića, danas je najodaniji saveznik predsednika Srbije Aleksandra Vučića. Poznat je po oštroj retorici prema susedima u regionu i prijateljstvu prema Rusiji. Posle dugogodišnjeg ministarskog staža u Vladi Srbije imenovan je za čelnika nacionalne bezbednosne službe – Bezbednosno informativne agencije. Koji je put Vulin prešao poslušajte u podkastu "Između redova".

Željko Komšić četvrti put ulazi u Predsjedništvo BiH, držeći rekord po broju godina provednih na toj poziciji. Kada je izabran prvi put bio je najmlađi član Predsjedništva. Uz imidž 'momka iz kvarta' i nepostojanje korupcijskih afera koje bi se vezivale uz njegovo ime, slovi za jednog od najpopularnijih političara u poslijeratnoj BiH. Šta je za BiH donijela politika koju zagovara i živi Željko Komšić?

Od pripadnika “crvene aristokratije” do pada za vreme Kulturne revolucije pa do “ustoličenja” kao kineskog “crvenog cara”. To je put Si Đinpinga. Iako je stradao od režima Mao Cetunga, kritičari kažu da koristi maoističke metode, odustajući od nekih reformi Deng Sijaopinga. Međutim, produžetak mandata na čelu Kine nije izraz samo njegove moći, već i ranjivosti. U tome je paradoks njegove vladavine. 

Dok je 14. maja 2022. išla pjesma 'Grbavica' od Mladena Vojičića Tife, niko od prisutnih nije mogao sakriti suze. Plakali su svi oni koji su došli na posljednji ispraćaj Ivice Osima. Švabe iz Sarajeva. Štrausa s Grbavice. Gospodara familije. Ko je bio Ivica Osim? Slušajte u podcastu 'Između redova'. Saradnja: Mirnes Bakija.

Malo je ko u Crnoj Gori mogao da predvidi da će novi predsjednik Vlade Crne Gore biti Dritan Abazović. Lider je male građanske stranke, po nacionalnosti Albanac, rođen u Ulcinju, doktor političkih nauka. Nije bio dio neke snažne i etablirane političke organizacije koja bi ga lansirala u vrh politike. Nije poznato da je uz sebe imao tajkune ili centre moći koji bi mu pomogli da zauzme jednu od najviših funkcija u državi. Sve navedeno nije mu davalo veliku šansu da u političkom ambijentu Crne Gore postane faktor političkog odlučivanja. Koja je tajna Abazovićevog uspona?

Kao onizak dečak koga su vršnjaci maltretirali, zatim loš đak – ni sam Vladimir Putin nije mogao ni da zamisli da će postati neosporni lider Rusa, jedan od najvećih u istoriji. “Car”, kako ga zovu, apsolutni je gospodar Kremlja, ali i njegov zatočenik s obzirom na izazove. Ne zna se kada je opasniji – kada je na vrhuncu moći, ili u škripcu – što pokazuje i rat u Ukrajini koji je započeo.

Nekada je igrao ulogu predsjednika u TV seriji. Zatim je postao predsjednik Ukrajine. Danas, kroz video poruke Volodimir Zelenski okuplja Ukrajince i Ukrajinke koji se bore za život usred invazije Rusije. Uz sve ono što je bio i što će biti, uloga otpornog lidera će biti ona koju će brojni sigurno zapamtiti o Zelenskom.

Većina ljudi zna tri stvari o Billu Gatesu: da je jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, da je suosnivač kompanije Microsoft i da je velikodušni filantrop koji svoje vrijeme posvećuje pitanjima javnog zdravlja, klimatskim promjenama, borbi protiv siromaštva, tehnološkim inovacijama. S pandemijom Gates je postao meta teorija zavjere koje tvrde da je on kreirao virus, da zarađuje od vakcina, da je njegov plan dominacija svijetom. U podcastu Asje Hafner poslušajte priču o čovjeku koji je postao svojevrsni fenomen savremenog doba - za kojeg kažu da je "štreber" koji je promijenio svijet, svrstavaju ga u 100 najuticajnijih ljudi 20. vijeka, ali i optužuju za monopol i nazivaju mogulom koji po svaku cijenu želi da zavlada svijetom. Da li će buduća uloga Billa Gatesa biti još važnija od onoga što je do sada pokazao?

Premladi da se sećamo, odlučni da nikada ne zaboravimo, moto je regionalne nevladine Inicijative mladih za ljudska prava. Bore se za mir u regionu i suočavanje sa prošlošću, regionalnu saradnju, istinu, pravdu, odgovornost i demokratiju. Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava u 'Između redova' donosimo priču o Inicijativi o tome kako je biti aktivista za ljudska prava u Srbiji.

Greta Thunberg je kao 15-godišnjakinja odlučila da jednog petka u avgustu 2018. ne ode u školu, već da se pojavi pred švedskim parlamentom noseći transparent na kojem je pisalo "Školski štrajk za klimu". Njena mala kampanja postala je globalni pokret - “Petak za klimu” i inspiracija hiljadama mladih da organizuju svoje štrajkove tražeći bolje klimatske politike i konkretne akcije od svjetskih lidera. Aktivizam za klimu, tokom svega tri godine od pojave švedske tinejdžerke, dobio je na zamahu - milioni ljudi sada ozbiljno shvataju, razmišljaju i djeluju po pitanju klimatske krize.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije citira Džonija Štulića, ruča sa beskućnicima, ima naloge na Instagramu i Facebooku. No, bez obzira na ove poteze koji su stekli simpatije javnosti, za neke nije bilo razumevanja. Poput davanja najvišeg crkvenog ordena jednom od protagonista režima Slobodana Miloševića 90-ih godina, te sletanja helikopterom pred manastir na Cetinju zbog ustoličenja mitropolita crnogorskog primorskog. Koliko je zaista Porfirje iskoračio iz konzervativizma SPC-a na čije čelo je izabran u februaru ove godine?

Nakon 16 godina na čelu nemačke vlade Angela Merkel odlazi sa političke scene. Mnogi su je potcenjivali kada je ušla u politiku kao devojčica odrasla na komunističkom istoku, da bi ubrzo postala najmoćnija žena na svetu, de fakto lider Evrope, kancelarka koju Nemci često zovu „mutti“, odnosno „mama“. Njen mandat su obeležile krize u čijem rešavanju je imala ključnu ulogu. Kao što je imala osećaj za trenutak u donošenju najvažnijih odluka, tako je i očito u pravo vreme procenila da treba da ode bez prevelike pompe.

Povodom 30 godina od raspada Jugoslavije u posebnom izdanju podcasta ‘Između redova’ donosimo razgovor Dragana Štavljanina sa Milanom Kučanom, najuticajnijim političarem u Sloveniji u drugoj polovini 1980-ih i njenim predsjednikom u vrijeme osamostaljenja.

Povodom 30 godina od raspada Jugoslavije u posebnom izdanju podcasta ‘Između redova’ donosimo razgovor Dragana Štavljanina sa Mari Žanin Čalić profesorkom Univerziteta u Minhenu i Susan Woodward profesorkom na The Graduate Center, City University of New York.

"Evropska unija zapravo ima dobar razlog za oprez prilikom prijema zemlje poput Srbije jer mislim da postoje neke neliberalne i autokratske tendencije u toj državi. I to otvara put Kini", kaže u razgovoru sa Draganom Štavljaninom Francis Fukuyama, profesor Univerziteta Standford i autor čuvene knjige “Kraj istorije i poslednji čovek”. Razgovor sa Fukuyamom emitujemo u sklopu specijalnog izdanja podkasta 'Između redova'.

Nebojša Stefanović je nepodoban za vladajuću Srpsku naprednu stranku, u kojoj je nakon zahteva lokalnih odbora podneo ostavku na mesto čelnika beogradskog odbora, ali je za sada neupitno njegovo mesto ministra obrane, potpredsednika Vlade Srbije i šefa Biroa za koordinaciju službi bezbednosti. Stranački odbori zahtevali su njegovu smenu zbog nereagovanja na navodno prisluškivanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića u vreme kada je bio na čelu MUP-a. Koji je put Stefanović prešao od jednog od najbližih saradnika lidera stranke i predsednika Srbije Aleksandra Vučića do toga da ga stranačke kolege izbegavaju na sednici Glavnog odbora, slušajte u 'Između redova'.

Više od decenije Aleksej Navaljni targetira rusku političku elitu u svojim antikorupcijskim istragama, vodi političke proteste i poziva na glasanje protiv predsjednika Rusije Vladimira Putina. Nije uspio da bude direktni protivkandidat Putinu na izborima zbog toga što je proglašen krivim za malverzacije – predsuda kojom je automatski diskvalifikovan za kandidovanje na izborima.  Nakon pokušaja trovanja agensom novičok i petomjesečnog oporavka u Njemačkoj bolnici dobrovoljno se vratio u Rusiju. Kako je Navaljni od aktiviste za Kremlj postao ‘ekstremista’ poslušajte u podcastu “Između redova”.

Zlatni medvjed, nominacije za Oskara, Baftu, brojne druge nagrade, priznanja i žene u fokusu filmova koji se bore protiv poricanja, za kulturu sjećanja i pomirenje. Ovako nam u ovoj epizodi 'Između redova' Milorad Milojević predstavlja put Jasmile Žbanić, jedne od najznačajnijih bosanskohercegovačkih režiserki. Od Grbavice, preko njenih drugih filmova, pa do Quo vadis Aida, poslušajte kako se feministički pristup ogleda u filmovima Jasmile Žbanić, kao i na koji način umjetnost može da vodi polemiku o odnosu sadašnjost prema prošlosti.