Explorez tous les épisodes du podcast Zaviri ispod površine

Budva, najposjećenije turističko odredište na Crnogorskom primorju, danas je umjesto poželjne destinacije za odmor prepoznatljivija kao politički "slučaj": gotovo dvije godine je predsjednik Opštine gradom upravljao iz pritvora, a u posljednjih deceniju i po su još tri gradska čelnika imala problema sa zakonom. Kako je sprega novca i politike promijenila život grada, poslušajte u novom podkastu "Zaviri ispod površine".

Kako i zašto ljudi postaju podložni radikalizaciji? Kako prepoznati znakove i kako se društvo može boriti protiv ekstremizma? Šta je nasilni, a šta nenasilni ekstremizam i koliko je lako skliznuti iz jednog u drugi, sve do najsmrtonosnijeg oblika - terorizma? U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić i Meliha Kešmer traže odgovore uz stručnjaka za sigurnost Vladu Azinovića, stručnjakinju za mentalno zdravlje Arminu Čerkić, ali i svjedočenja žena iz sirijskih kampova i bivšeg hipika koji je završio kao džihadista u Siriji.

"Osjećali smo da je svijet uz nas, a onda smo ostali sami," kaže Lejli Omeragić Ćatić jedna od sagovornica koja živi nedaleko od Donje Jablanice, naselja koje je 4. oktobra 2024. dijelom zbrisano sa lica zemlje odronom iz kamenoloma. Te noći poginulo je 19 ljudi. Dan kasnije počela je da pristiže pomoć, volonteri, solidarnost. Četiri mjeseca kasnije još nema odgovornih za tragediju. Kuće nisu sanirane, a i solidarnosti i pomoći je sve manje. U razgovoru s Ćamilom Imamović i ženama iz udruženja Most Jablanica, Lejla istražuje emotivne, društvene i političke aspekte ove tragedije. Pored toga, profesor Asim Mujkić daje analizu solidarnosti građana i nemara vlasti, povlačeći paralelu s protestima u regionu. Zašto kao društvo šutimo? Kako smo normalizirali nepravdu? I gdje je granica naše odgovornosti – prema sebi, jedni prema drugima i prema budućim generacijama?

Šta se dešava sa sistemom "dvije škole pod jednim krovom" uspostavljenom u Bosni i Hercegovini na kraju rata kao "privremena mjera" u mjestima ratnog sukoba između Hrvata i Bošnjaka? Tri decenije različitih smjena i obrazovnih planova, presuda Ustavnog suda o diskriminatornoj prirodi ovakvih škola, pozivima Evropske unije da se ukine segreacija u školama i djeca u pojedinim dijelovima zemlje i dalje na različita vrata ulaze u škole. Šta o tome kažu oni koji su pohađali ovakav nastavni plan? Kako ovakve škole vidi Admir Hodžić, direktor jedne od njih? Saznajte i po kojem programu pohađa školu dijete iz takozvanog "mješanog braka"? Zašto je Bošnjak išao u školu po hrvatskom planu? Nakon zatvaranja "dvije škole pod jednim krovom", šta će ih zamijeniti? Šta o njima misli ministar obrazovanja Srednjo-bosanskog kantona, Bojan Domić, kao i šta savjetuje Nedim Krajišnik, direktor Centra za obrazovne inicijative Step by step iz Sarajeva.

'Planine' smeća rastu na obodima gradova u Srbiji, gde komunalne službe svakodnevno odlažu tone otpada. Država se obavezala da u narednih deset godina zatvori smetlišta i da promeni sistem upravljanja otpadom. Da li će zacrtani rokovi biti ispoštovani i kako, za to vreme, izgleda život pored zagađivača? U podcastu Zaviri ispod površine vodimo vas u Valjevo i Užice gde se građani bore da se deponije u njihovom komšiluku zatvore.

Ko su nebinarne osobe? Kako im se trebamo obraćati? Zbog čega su važne zamjenice i kako živjeti rodno fluidno? Lejla Omeragić Ćatić pokušava pronaći odgovore na ova pitanja kroz razgovor sa Anelom Dumonjić, bosanskohercegovačkom feministkinjom i umjetnicom, nebinarnom osobom koja se izjašnjavam kao ona/oni. Na podcastu sarađivali Una Čilić, Asja Hafner, Tijana Radulović i Zoran Glavonjić.

Zvučnici, upaljač ispod nosa i maslinovo ulje. Šta ove tri stvari imaju zajedničko? Za dvadesetdvogodišnjeg mladića iz Bosne i Hercegovine sve je ovo korišteno tokom terapije "istjerivanja šejtana". Rezultat? Samopovređivanje, anksioznost, prekid odnosa sa porodicom. Kako je mladić, nekada student medrese, završio kao volonter prve sigurne kuće za LGBTQ osobe? Koliko bi za njega bilo značajno da je ovakav prostor postojao kada je kao tek punoljetna osoba ostao bez krova nad glavom zato jer je gay osoba? Šta treba znati o sigurnoj kući i kako ona može pomoći LGBTQ osobama slušajte u ZIP-u.

Prije deset godina Bosnu i Hercegovinu i Srbiju su zadesile katastrofalne poplave. Skoro deceniju kasnije područje Novog Sada doživjelo je superćelijske oluje. Prirodne katastrofe sa sobom nose smrtne posljedice, ostavljaju ljude bez domova, poljoprivrednike bez usjeva i mnoge sa dugotrajnim traumama. Kako se prilagoditi klimatskim promjenama? Da li postoje sistemi zaštite? Kakva su iskustva onih koji su na svojim leđima osjetili šta sve voda i vremenske nepogode mogu da urade? Slušajte u ZIP podcastu. Saradnja na podcastu: Arnes Grbešić, Jovana Krstić i Danijel Apro.

Na 8. april, Međunarodni Dan Roma, poslušajte ovu priču u podcastu o najugroženijoj manjini u Bosni i Hercegovini. Saznajte sa kakvim se preprekama Romi u ovoj zemlji susreću, od pronalaska stana, odlaska kod doktora, pa do škole i zaposlenja. Kako je 21-godišnji Almir Agić iz Ilijaša uspio, uprkos preprekama i diskriminaciji, da se izdigne iz stereotipne slike i radi na izgradnju boljeg života za sebe, svoju porodicu ali i romsku zajednicu. Saznajte u ZIP-u uz Lejlu Omeragić Ćatić.

Koliko je godina prošlo otkako je Bosna i Hercegovina započela svoje dugo putovanje ka Evropskoj uniji? Šta se u međuvremenu dogodilo: koliko faza života stane između 1999. kada je započeo proces stabilizacije i pridruživanja do pregovora za članstvo? U ZIP podcastu Lejla Omeragić Ćatić je bliže pogledala u to primicanje Uniji. U tome su joj pomogli Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu, Rikard Jozwiak, urednik za Evropu na RSE i naravno građani BiH što iz zemlje što iz inostranstva. Kroz šta je BiH prošla na putu ka Evropskoj unji? Kroz šta prolazi i šta je čeka u budućnosti? Da li se proces mogao pokrenuti i ranije i da li će sada ići bolje, jače i brže ka svojoj evropskoj budućnosti? Saznajte i šta stanovnici BiH misle kada kažu da hoće u EU.

Šta je rodno odgovorni budžet? Koliko je njegova raspodjela ravnopravna i na koje sve aspekte svakodnevnog života žene utiče taj budžet? O tome kakvu ulogu rodno odgovorni budžet igra u poljima od zapošljavanja, preko infrastrukture, sigurnosti, javnog prevoza pa do čuvanja djece, Lejla je razgovarala sa profesorom ekonomskog fakulteta Ljiljanom Veselinovićem, Majom Gasal direktoricom Akademije za žene, Ćamilom Imamović predsjednicom Udruženja žena Most iz Jablanice. U potrazi za odgovorom kakve veze ima rod, budžet i trotoar pridružili su joj se i brojni stanovnici Sarajeva.

Kako žive ljudi koje svaki dan viđamo u gradovima, u parkovima, ulazima zgrada, na trotoarima, autobuskim i železničkim stajalištima? U ZIP podcastu Zoran Glavonjić razgovara sa osobama u situaciji beskućništa u Beogradu: kako žive, gde mogu potražiti pomoć i sa kakvim se sve problemima suočavaju.

Zašto su moderni ratovi toliko brutalni? Kako trenutno izgleda Tukididova zamka i zašto je sukob oko Tajvana opasan po svijet? Zašto se savremena antropologija ne bavi uzrocima ratova i kako su rodne uloge povezane s ratovima? O tome govore urednik vanjske politike RSE, Dragan Štavljanin i antropolog, Stef Jansen.

Prije 30 godina počelo je emitovanje programa Radija Slobodna Evropa. Novinari RSE-a su kroz zadnje tri decenije pratili promjene sistema, razvoje društava ali i tehnologija, bezbrojne proteste, ali i napretke širom zemalja Zapadnog Balkana, prvo samo kroz radijski program, a danas kroz razne platforme od videa, weba pa do Tik Toka. U vanrednom izdanju Zaviri ispod površine podcasta razgovaramo sa najmlađim članovima naših redakcija o budućnosti novinarstva, ali i sa kolegama koji su tu od početka o tome šta možemo naučiti iz prošlosti kako bi nam sutrašnjica bila bolja.

U Crnoj Gori boćanje donosi svjetska i evropska odličja, ali se o njemu malo govori. Koliko interesa postoji za to drevno takmičenje koje je zahvaljujući porodičnoj tradiciji očuvalo kulturološko nasljeđe Mediterana?

Jeste li među onima koji zavide ljudima što žive na primorju? Ako zavirite iza reklama, njihova svakodnevica ljeti su saobraćajni kolapsi, buka, smeće i zagađenje mora, sezonski poslovi i preskupe cijene. Jer, masovni turizam donosi novac, ali ne garantuje bolji kvalitet života. O nekontrolisanom, prekomjernom turizmu i tome kako bespovratno troši prostor, mijenja vizuru i duh jadranske obale, govorimo u ovoj epizodi podcasta Zaviri ispod površine.

Kako prepoznati i liječiti posttraumatski stresni poremećaj koji je ozbiljan lični, ali i društveni problem sa kojim se svi mi možemo suočiti kao posljedica neke traume. Šta karakteriše ljude koji imaju PTSP? Da li mladi mogu da se na drugačiji način izbore sa ovim problemom? O svemu ovome u posljednjoj epizodi specijalnog izdanja ZIP-a Lejla Omeragić Ćatić razgovarala je sa psihoterapeutkinjom Branislavom Stević iz Centra za ratnu traumu Novog Sada. Šta kažu sarajevski taksisti: u kakvoj to sredini živimo? Da li roditelji strahuju da prenesu svoje traume na djecu? Slušajte u trećem izdanju serijala o PTSP-u. U prethodna dva smo govorili sa ljudima kojima je dijagnosticiran ovaj poremećaj, o njihovom iskustvu, ali smo se fokusirali i na ženski doživljaj preživljene traume.

Znate li šta je zajedničko za svetske zvezde Lady Gagu, Oprah Winfrey i Arijanu Grande? Sve tri su javno govorile o borbi sa posttraumatskim stresnim poremećajem, PTSP-om. U drugoj epizodi specijalnog izdanja Zaviri ispod površine o posttraumatskom stresnom poremećaju, Nevena Bogdanović provjerila je kako i kada se kod žena javlja proživljavanje traume. Na koji način se manifestuje PTSP kod žena i da li je ženski PTSP tabu tema? U potrazi za odgovorima pridružila joj se Biljanu Slavković, psihoterapeutkinja sa Instituta za psihodramu iz Beograda.

Koliko je postraumatski stresni poremećaj prisutan u bosanskohercegovačkom društvu? Da li smo svjesni simptoma, ali i načina liječenja? Kako se PTSP pojačava i ispoljava kroz godine? Saznajte u ovom ZIP podcastu sa Lejlom Omeragić Ćatić kojoj se u epizodu o kojoj istražuje PTSP pridružio Adnan Hasanbegović, dugogodišnji mirovni aktivista i ratni veteran. Čut ćete i stručna mišljenja kao i stavove ljudi sa ulica Sarajeva.

Populacijski fond Ujedinjenih nacija procjenjuje da se više od 140 miliona žena širom svijeta smatra nestalim kao posljedica rodno pristrasnog odabira pola. Ta brojka ukazuje i na obim selektivnih abortusa. No, kako se zna da oni postoje ako su zakonom zabranjeni saznajte u novom ZIP podcastu. Jasna Vukićević vodi nas u Crnu Goru, u kojoj postoji projekcija da će za dvije decenije biti 8.000 manje žena nego muškaraca. Od ranih 1980-ih, ultrazvuk i druge tehnologije omogućile su roditeljima da otkriju pol fetusa tokom prenatalnih skrininga, nakon čega se neki odlučuju na selektivni abortus. Iz UN-a naglašavaju da tehnologija nije osnovni uzrok problema. Jer, u zemljama gdje ne postoji rodni stereotip, ove tehnologije nisu dovele do rasta rodno pristrasnog odabira pola. Koliko je rodni stereotip u Crnoj Gori i dalje jak, ali i koje su njegove posljedice, slušajte u podcastu.

Sve popularnija kruzing industrija je u predpandemijskoj godini na globalnom nivou ugostila oko 30 miliona putnika-turista i "obrnula" 154 milijarde dolara, a očekuje se da će nakon 2023. godine ta brojka brzo biti dostignuta. Naredne godine će biti porinut i najveći brod za krstarenja na svijetu dug 365 metara i težak preko 250.000 tona, koji će moći primiti preko 5.600 putnika i 2.350 članova posade. No, ubrzani razvoj ove industrije prati i njen štetan uticaj na mnoge luke koje se sučavaju sa prekomjernim brojem kruzera, saobraćajnim haosom i gužvama koje parališu grad i cijele regije. Sa jedne strane hotel na moru, sa druge strane gužve koje parališu grad. Vodimo vas na putovanje kruzerima.

Ljeto je, vrijeme zrikavaca i julske žege. To je i omiljena muzika ljeta Jasne Vukićević, autorice ovog podcasta. To je Mediteran kakav je nekad bio. Njegov zvuk je oblikovalo pjevanje a capella, promenada gradske muzike i hitova koji su živjeli decenijama. Tempi pasati. Kako danas 'zvuči' Crna Gora?

U specijalnom izdanju ZIP-a govorimo o tome kako vratiti život u Srebrenicu te promijeniti narativ u društvu i u političkom diskursu prema Srebrenici i njenim građanima? O tome je, pored ostalog, Lejla razgovarala sa Valentinom Gagić i Bekirom Halilovićem iz Udruženja “ADOPT”. Ovo je njihova priča.

Koliko je Bosna i Hercegovina "pet friendly"? Da li nam životinje pomažu u prevazilaženju posljedica i trauma? I kako se uopšte odnosimo i brinemo o njima? Ovo su neke od tema o kojima pričamo u podcastu Zaviri ispod površine.

Od polovine maja, svake sedmice u Beogradu i još nekoliko gradova Srbije, na poziv opozicije, hiljade ljudi šetaju protiv nasilja. Traže odgovornost vlasti nakon dve masovne pucnjave u kojima je život izgubilo 18 ljudi. Na čelu kolone beogradskih protesta su studenti. Zašto protestuju? Slušajte u podcastu Zaviri ispod površine.

Da li je lakoća putovanja naše odmore pretvorila u površan selfie sa turističkom znamenitošću u pozadini? Odgovore tražimo u Crnoj Gori. Jasna Vukićević nas vodi na poznate turističke destinacije, ali nam približava i mjesta na sjeveru zemlje koji postaju sve popularnija kod onih koji ljeto žele provesti daleko od gužve. Volite li ležanje na plaži ili aktivan odmor? Da li biste na odmoru pravili sapun od maslinovog ulja? Jeste li turista ili putnik? U potrazi za odgovorima vodimo vas kroz Crnu Goru.

Koliko su opravdani strahovi oko umjetne inteligencije, a koliko se radi o preuveličanim upozorenjima? Kako stoje etika i AI? Šta je sa našim sposobnostima da prepoznamo sadržaj generiran preko nekog AI servisa? U potrazi za odgovorima na ova pitanja Lejli Omeragić Ćatić se u ovoj epizodi pridružila i Una Čilić. Kako zvuči album kada ga napravi umjetna inteligencija? Ili intervju sa stručnjakom? Poslušajte u ZIP-u u kojem razgovaramo i sa Bojanom Perkovom iz Share Fondacije, kao i Dragosom Tudoracheom, zastupnikom u Evropskom parlamentu i predsjedavajućim odbora za umjetnu inteligenciju.

Kako prepoznajemo da nam je narušeno mentalno zdravlje? Idemo li kod psihologa? Da li stigmatizacija doprinosi povlačenju u sebe i zapuštanju bolesti? Kakve generacije izlaze iz društava u kojima se nasilje glorifikuje? Ovo su samo neka od pitanja čije je odgovore tražila Lejla Omeragić Ćatić. U tome su joj pomogli psihologinja Tanja Tankosić Girt, kao i Goran Čerkez iz federalnog ministarstva zdravlja Bosne i Hercegovine, ali i građani na ulicama Sarajeva među kojima je bio i muzičar Laka.

Na listama čekanja za različite operacije i preglede krajem aprila 2023. u Srbiji je bilo preko 75 hiljada ljudi. Broj pacijenata na listama rastao je iz dana u dan. Zašto? U ovoj epizodi ZIP-a gledamo ispod površine listi čekanja u Srbiji, ali razgovaramo i sa kolegama na Kosovu, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini.

Prvi maj se obilježava u znak sjećanja na oko 40.000 radnika iz Čikaga koji su, tražeći bolje uslove života, stupili u štrajk 1886. tražeći osmosatno radno vrijeme. U sukobima sa policijom, poginulo je više od 200 radnika, mnogi su uhapšeni, a osmoro je osuđeno na smrt. U znak sjećanja na taj događaj 1. maj se od 1889. obilježava kao Međunarodni praznik rada. Nakon gotovo vijek i po, postavljamo pitanje - što je nama danas Prvi maj?

U samo mjesec dana u Republici Srpskoj su u javni diskurs dospjeli nacrti zakona, ideje i odluke kojima se kriminalizuje kleveta, nevladine organizacije i rad civilnog društva podvode pod strane agente, moguća zabrana za pripadnike LGBTIQ populacije da prilaze obrazovnim ustanovama, te zamrzavanje odnosa Republike Srpske sa ambasadom Sjedinjenih Država i Velike Britanije u BiH. Zbog čega predsjednik RS-a Milorad Dodik sada povlači ove poteze i šta kroz njih želi da uradi? Slušajte u ZIP podcastu u kojem Lejli Omeragić Ćatić odgovore na ova pitanja daje Adi Ćerimagić, viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost u Berlinu. Saradnik na podcastu Milorad Milojević.

Da li odgajamo mlade koji će biti posmatrači ili akteri promjena? Da li su "eho sobe" nadglasale dijalog u javnom prostoru? To su neka od pitanja koja u Budvi postavljamo u razgovoru sa mladim debaterima o kulturi dijaloga, kao kamenu temeljcu demokratije i promjena.

Rezervacija mesecima unapred i pune sale – tako u Beogradu izgleda odlazak na premijerne predstave sezone. A van glavnog grada, kragujevačko pozorište, najstarije u Srbiji, decenijama čeka novu zgradu. Grad Bor nema pozorišni ansambl, a subotički glumci 16 godina čekaju da se usele u novu zgradu. Dok država obećava ulaganja, glumci upozoravaju da skromna izdvajanja za kulturu, koja su manja od jednog procenta budžeta Srbije, jedva pokrivaju minimum troškova pozorišta.

Prijavi nasilje, bježi od nasilnika u sigurnu kuću, započni proces, osamostali se. Sve ovo žene čuju kada govorimo o nasilju kroz koje neke od njih prolaze. Ali, gdje početi? Kako prijaviti? Kome se obratiti? I kako dobiti podršku? Lejla Omeragić Ćatić pokušala je da prođe kroz ova pitanja u ZIP podcastu sa Melihom Sendić iz Centra ženskih prava Zenica, Slađanom Milovanović iz Fondacije Lara, Ajnom Jusić iz udruženja Zaboravljena djeca rata i drugima.

Bila je prva vozačica u Crnoj Gori, fotografkinja, išla u lov. Bavila se politikom, govorila francuski, njemački i ruski jezik i bila savjetnica svoga oca crnogorskog kralja Nikole. Ovo je priča o princezi koja je rođena na kraljevskom dvoru, a nakon skoro pola vijeka egzila, umrla u tuđini i siromaštvu. Danas u Crnoj Gori prvi autoput nosi njeno ime, a u rodnom Cetinju je dobila spomenik. Njena svestrana ličnost, otresitost i hrabrost, razlog je što roditelji i danas kćerkama daju njeno ime. Ovo je priča o princezi Kseniji.

Godine 2022, tri decenije nakon što su antiratni aktivisti i aktivistkinje u Srbiji ustali protiv krvavog rata u socijalističkoj Jugoslaviji koji je krenuo iz Beograda, na drugom kraju Evrope počeo je novi rat.  "Najteže je govoriti protiv rata kada se on događa", kaže istoričarka Sanja Radović. Ruska invazija na Ukrajinu je za godinu dana odnela desetine hiljada života, razorila čitave gradove i raselila milione.  Kroz razgovore sa onima koji su se protivili ratu, kako u Srbiji devedesetih, tako i u Rusiji 2022, podkast ZIP pokušava da odgovori na pitanje: kako se boriti se za mir dok vlasti otvaraju frontove?

Kotorski karneval čuva tradiciju dužu od pola milenija. I ovog februara se širom Boke Kotorske pripremaju karnevalske grupe, u tajnosti šiju maske, pišu tužbe i odbrane za suđenje Karnevalu - krivcu za sve loše što nam se desilo lani, pa će njegovim spaljivanjem svo zlo biti pretvoreno u prah i pepeo. Na dan karnevala izlazi Karampana, satirični list koji nastaje od duhovitih dosjetki na bokeškom dijalektu, a fešti prethodi karnevalska trpeza "papalada ala maka". Maškarama se tjera zima, slavi život i nasljeđe koje povezuje Boku sa mediteranskom kolijevkom civilizacije.

Da li ste se ikada pitali kako se biraju ambasadori i ambasadorice Bosne i Hercegovine? Kako im izgleda jedan radni dan i kako mogu pomoći građanima? U potrazi za odgovorima Lejla je razgovarala sa ambasadoricom Bosne i Hercegovine u Češkoj Martinom Mlinarević, ali i sa stručnjakom za međunarodne odnose i diplomatiju Jasminom Hasićem. U ZIP-u saznajte kako oni ocjenjuju bh. diplomatiju i šta kažu građani kakvo im je iskustvo sa ambasadama.

Više od tri hiljade diviljih deponija registrovano je u poslednjem izveštaju Agencije za zaštitu životne sredine Srbije, a od toga gotovo 1.500 nije bilo očišćeno. Polovina otpada je na gradskim smetlištima, uz rizik po zdravlje ljudi i često bez kontrole šta se tamo odnosi. U ovoj epizodi ZIP-a pričamo o deponijama, zagađenim rekama i reciklaži. I tražimo odgovor na pitanje šta da se radi sa onim što svaka balkanska kuća ima – kesom sa plastičnim kesama.  

Da li ste nekada poželjeli da putujete kroz vrijeme? Šta je u dalekoj budućnosti vidio lutajući svevremenski reporter Dedaj, a šta u ekskluzivnom intervjuu poručuje najviši od svih za širenje proširenja, Maybe de la Future? Kako na društveno-političku sliku može da utiče 'pidžama licemjerstvo' i šta je posadu svemirskog broda „Evropska zvjezdana unija“ dočekalo kada su stigli na odredišnu stanicu? Kapetanica Lejla istražuje neistražena područja galaksije.

Da li ste nekad poželjeli da makar dotaknete život koji se mjeri milenijumima? Nije nemoguće, treba samo doći u Bar. Tu živi maslina koja ima 2.245 godina. Zagrlite je, i dotaći ćete vječnost iz ljudske perspektive. Ovog hladnog decembra vodimo vas na jug Crne Gore gdje je maslina izvor života i zdravlja, ali i spona sa porodičnim i kulturnim nasljeđem. Ona je način života.

Po prvi put u životu, Lejla je upoznala nekoga da je HIV pozitivan. On sada ima 38 godina, a HIV infekciju dobio je kada je imao manje od 30. Prije toga je na testiranja išao redovno, ali desio se, kako kaže, jedan period od godinu i po do dvije, kada je preskočio testiranje. Živi normalno, radi, druži se, liječi se kao i mnogi drugi sa HIV infekcijom. A kroz razgovor u podcastu pomaže u borbi protiv stigmatizacije osoba koje imaju AIDS. "Strah, neznanje i šta će reći svijet - tri su ključne loše karakteristike jednih, koje dovode do stigmatizacije i patnje drugih ljudi", kaže Lejla.

'Nikad nisam dobio pravu priliku da radim i da se osećam ko čovek' – ovako Vladimir Ziriković iz Beograda počinje svoju priču. Na diskriminaciju osoba sa invaliditetom ukazuju izveštaji domaćih i međunarodnih institucija – od nepristupačnog javnog prevoza i ustanova, preko nejednakih šansi za obrazovanje, zapošljavanje i lečenje. Kako savladati arhitektonske prepreke, a kako stereotipe i predrasude – o tome za podkast ZIP govore Branko Jokić, Vladimir Ziriković, Nikola Đurđević i Ljupka Mihajlovska.

Zašto umjesto u kina mladi danas više vole da filmove gledaju sami na kompjuteru? U ovoj epizodi ZIP-a govorimo o filmu i kako ga je u očima mladih promijenilo ubrzanje stvarnosti koje živimo. Vodimo vas na radionicu filma za djecu, gdje ćemo upoznati kreativne osmoškolce koji uče o filmu, ali i dobit ćemo od njih preporuke koje bi to filmove trebali da pogledamo.

Koliko smo svjesni moći koju naše riječi imaju na društvenim mrežama? Imamo li isto empatije u razgovoru licem u lice i recimo u nekom chatu? Opravdanja za online nasilje nema, no šta uraditi kada vas neko zlostavlja u tom prostoru? Saznajte u ZIP podcastu.

Naći stan u Beogradu za oko 300 evra mesečno, koliko je minimalac u Srbiji – postala je "nemoguća misija". Rente u Beogradu, u širem centru grada, skočile su i do tri puta, a veliki potres na tržištu izazvao je rat u Ukrajini - jer Rusi utočište od sankcija traže u Srbiji. Kako Nataša iz Moskve u Beogradu plaća stan 110 evra dnevno? Kako trudnica mora da plati 800 evra mesečno za stan, a kome su stanodavci dali otkaz? Koliko je podstanara u Beogradu, a koliko nelegalnih stanova? Koliko košta najskuplji kvadrat, prodat u naselju Beograd na vodi? Saznajte u ZIP-u!

Šta će biti sa grijanjem u Bosni i Hercegovini ove zime? Usred energetske krize širom Evrope planiraju se mjere i subvencije, dok će građani BiH, sve su prilike, ostati uskraćeni za subvencije i ozbiljnije mjere, ali će zimu dočekati sa poskupljenjima. Da li se grijati na struju? Hoće li biti plina i kolika je cijena peleta? Ili je rješenje u tome kako kaže jedna Lejlina sagovornica da kupimo deke?

Nakon što je muškarac u Bihaću ubio ženu, u 19 gradova u BiH održani su protesti protiv femicida. Kako se žene mogu zaštititi od nasilja i da li su ga prijavljivale? Lejla je razgovarala sa ženama o njihovim iskustvima, ali i svakodnevnici kojoj svjedoče u svojim okruženjima.

Moleban "za spas porodice" ispred hrama Hristovog vaskrsenja je u dijelu crnogorske javnosti okarakterisan kao moleban protiv Prajda, pogotovo nakon serije molebana koje je Srpska pravoslavna crkva organizovala uoči Europrajda održanog u Beogradu. U ovom ZIP-u govorimo o tome da li je moleban protiv Prajda postao trend i kako je došlo do toga.

Širom svijeta, od Beograda, preko Zagreba, Pariza, New Yorka do Teherana žene dižu svoj glas. Zbog smrti djevojke u Iranu, zbog intervjua sa silovateljem u Srbiji, zbog femicida, zbog podrške ženama i solidarnošću sa onima koje traže svoja osnovna prava. U ZIP-u donosimo njihove priče.