Explorez tous les épisodes du podcast Prvi glas

Zorana Baković, opisnica ljubljanskog Dela i jedna od najboljih poznavateljica Kine u regiji, u Prvom glasu analizirala je susret Donalda Trumpa i Xi Jinpinga u Washingtonu. Njezin zaključak je jasan: Xi je natjerao Ameriku da prizna Kinu kao ravnopravnu silu, ali nijedno bitno pitanje nije riješeno.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP388: 

• Tko je inzistirao na raskošnom protokolu i zašto je on bio važniji od sadržaja summita?
• Može li Kina bez Amerike i može li Amerika bez Kine?
• Je li Trump promijenio američku politiku prema Tajvanu?
• Zašto Peking američki rat s Iranom vidi kao udar na Kinu?
• Što poruka o zajedničkoj borbi protiv Japana u Drugom svjetskom ratu znači za američko-japanski vojni savez?
• Zašto Kinezi upozorenja američkih tech lidera o opasnostima umjetne inteligencije vide kao pokušaj da ih se uspori?
• Mogu li se Washington i Peking dogovoriti oko regulacije umjetne inteligencije?

U Zagrebu ovog ponedjeljka ne voze tramvaji ni autobusi, niti se odvozi smeće - više od devet tisuća radnika Zagrebačkog holdinga i ZET-a stupilo je u štrajk kakav grad ne pamti. U izvanrednoj epizodi Prvog glasa novinar i komentator Telegrama Jasmin Klarić tvrdi da iza štrajka stoji politika i da HDZ, u pokušaju da zadrži vlast u Hrvatskoj, neće prezati od toga da Zagreb ostavi zatrpan smećem.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP387:

• Je li Tomašević kriv za nezapamćeni štrajk u Zagrebu?
• Jesu li zahtjevi sindikata od 12 i 13 posto realni u odnosu na inflaciju?
• Zašto se u štrajk krenulo bez štrajka upozorenja i bez dogovorenog nužnog minimuma?
• Stoji li HDZ iza blokade Zagreba?
• Kako Tomašević zasad prolazi na testu i što ga čeka ako štrajk potraje?
• Je li ovo početak dugog niza štrajkova pred parlamentarne izbore?
• Zašto je reakcija zagrebačkog HDZ-a znakovita?

Politolog Nikola Baketa s Instituta za društvena istraživanja u Prvom glasu predstavlja rezultate velikog istraživanja o političkoj kompetenciji srednjoškolaca, a brojke koje iznosi su alarmantne. Osamdeset posto mladih bi izašlo na izbore, no manje od polovice ih zna tko je premijer, a više od polovice smatra da je homoseksualnost bolest ili poremećaj.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP386:

• Koliko mladi uopće znaju o politici?
• Zašto je homofobija među srednjoškolcima porasla u odnosu na prethodna istraživanja?
• Kako se dramatično promijenio odnos mladih prema strancima?
• Tko je odgovoran za ovakve stavove: obitelj, škola, Crkva, politika ili društvene mreže?
• Zašto šutе poslodavci kad su strani radnici napadnuti?
• Zašto polovica mladih ne želi zabranu pozdrava Za dom spremni, a više ih je za zabranu petokrake nego ustaških simbola?
• Gdje se mladi informiraju i zašto su TikTok i Instagram potisnuli sve ostale medije?

Vladimir Arsenijević, jedan od najcjenjenijih srpskih pisaca i aktivist kojeg su ovog ljeta pretukli zbog pokušaja organiziranja komemoracije za žrtve genocida u Srebrenici, u Prvom glasu kaže i da ni potencijalni odlazak Aleksandra Vučića neće suštinski promijeniti Srbiju, premda je, kaže nužno i dobro da Vučić ode. Studentski pokret, tvrdi, baštini isti ultranacionalizam kao i vlast koju želi srušiti. Arsenijević govori o Ratku Mladiću, Srebrenici, suočavanju s prošlošću i regionalnoj književnoj sceni.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP384:

• Je li Vučićeva Srbija doista država isprepletena s mafijom?
• Zašto mladi u Srbiji ne pružaju otpor državnim dogmama, nego ih brane?
• Kako tabloidi poput Informera oblikuju ono što Srbija misli o sebi i o susjedima?
• Po čemu se Studentska lista razlikuje od SNS-a kad je riječ o Kosovu, EU-u i devedesetima?
• Što se dogodilo Arsenijeviću i njegovim suradnicima na velikom prosvjedu 15. ožujka?
• Kako je Ratko Mladić postao mit i zašto je većina mladih mislila da je mrtav dok je još bio živ?
• Zašto srpske knjige ne stižu do hrvatskih knjižara?

"Uskok je od HNS-a zatražio dodatnu dokumentaciju u sklopu izvida o navodno neosnovanim isplatama provizija vezanima uz sponzorske ugovore,  a prema informacijama iz više neovisnih, no još uvijek neslužbenih izvora, u središtu sumnji nalazi se veliki ugovor vrijedan 80 milijuna eura”, kaže novinarka Indexa Ana Raić. Za Prvi glas Raić analizira sve aspekte USKOK-ovog upada u HNS, kao i nagodbu Josipe Pleslić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP384:

• • • Kakvu dodatnu dokumentaciju su istražitelji zatražili od HNS-a?
    • Istražuju li provizije za navodno dobro ugovorene sponzorske poslove koje iznose 10 posto vrijednosti ugovora?
    • Što je bio okidač zbog čega je USKOK pokrenuo provjeru poslovanja HNS-a?
    • Kako je sporni sponzorski ugovor o kojem se govori došao pred tijela HNS-a i što je točno zaključeno?
    • Zašto je braniteljica otkazala punomoć Vedranu Pavleku?
    • Kako je izračunata kazna za Josipu Pleslić, ranije Rimac, te je li preblaga?

Srpski politolog Aleksandar Ivković za Prvi glas otkriva zašto Aleksandar Vučić ovog puta ulazi u izbore bez sigurne pobjede i zašto bi 25. listopada kada će se održati izvanredni parlamentarni izbori mogao biti prekretnica za Srbiju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP383:

• Kakav je stvarni odnos snaga između Vučićeve liste i studenata kad se javne ankete ne mogu smatrati vjerodostojnima?
• Zašto se Vučić uopće odlučio raspisati izbore ako ne pobjeđuje?
• Tko diktira teme kampanje – vlast ili studenti?
• Kakva je politička i demografska slika birača s obje strane?
• Kakav je odnos studentske liste prema Kosovu i Europskoj uniji?
• Tko je zapravo Ilija Srdanović i je li on kandidat za premijera?
• Hoće li izbori biti fer i što se događa ako jedna strana odbije priznati rezultat?

Vanjskopolitički analitičar i predavač na Sveučilištu Libertas Marko Babić u Prvom glasu komentira pobjedu krajnje ljevice i krajnje desnice na lokalnim njemačkim izborima i potop na nacionalnoj razini vladajućeg CDU-a. Razgovaramo i o ruskoj prijetnji Europi u trenucima kada zapadne obavještajne službe upozoravaju da će se ruski hibridni rat intenzivirati. Do kuda je Putin spreman ići?

AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP382:

• Nestaje li njemački mainstream nakon nove pobjede AfD-a?
• Zašto je strategija sanitarnog kordona ojačala AfD, a ne oslabila?
• Može li AfD na saveznoj razini sam sastaviti vladu i što bi to značilo za odnose s Rusijom?
• Priprema li se Europa za širi sukob s Rusijom ili je hibridni rat realniji scenarij?
• Može li Europa bez SAD-a osigurati vlastitu obranu i koliko bi to koštalo?
• Ima li Trumpovo posredovanje u mirovnim pregovorima Ukrajine i Rusije perspektivu?

Umjetna inteligencija bi nas, prema riječima bivšeg istraživača Anthropica Jacoba Coxona, mogla sve pobiti do kraja desetljeća. Koliko je ta prijetnja stvarna, a koliko marketinški trik pred izlazak Anthropica na burzu, geopolitički pokušaj zauzdavanja Kine ili pokušaj velikih kompanija da uspostave regulaciju kakva im paše? Za Prvi glas govori stručnjak za umjetnu inteligenciju Aco Momčilović.

AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! 

Pitanja na koja pokušavamo odgovoriti u EP381:

Je li Coxonov apokaliptični tvit ozbiljno upozorenje struke ili PR priprema za IPO Anthropica?
Koliko je vjerodostojan glasnogovornik "kraja svijeta" koji je u struci proveo tek nekoliko mjeseci?
Postoji li već danas egzistencijalni rizik od AI-ja ili tek razina "katastrofalnog rizika"?
Što pokazuju eksperiment sa spajalicama i incident s Hugging Faceom o gubitku kontrole nad modelima?
Gubimo li kontrolu nad umjetnom inteligencijom postupno, a da to i ne primjećujemo?
Zašto najveće AI kompanije same traže regulaciju – i je li to iskreno ili strateško?
Što Trumpova izjava o "ultrainteligentnom predsjedniku" zapravo otkriva o prioritetima SAD-a?

Javna rasprava o procjeni učinka izmjena Zakona o gospodarenju otpadom bila je, čini se, kap koja je prelila čašu. Umjesto zakonski predviđenih 30 dana trajala je od petka u 17 sati do nedjelje, dakle niti puna dva i pol dana. Gotovo sve primjedbe zainteresirane javnosti su rutinirano i bez objašnjenja odbačene. O tome i o razvoju demokratskih alata u Hrvatskoj za Prvi glas je govorio redoviti profesor Fakulteta političkih znanosti, čovjek koji je devet godina (2007.-2016.) bio predstojnik Ureda za udruge Vlade RH, Igor Vidačak.

AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP380:

• Čemu bi javne rasprave i procjena učinaka propisa zapravo trebale služiti?
• Je li javna rasprava o izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom provedena na način koji omogućuje stvarno sudjelovanje javnosti?
• Zašto se u Hrvatskoj javna savjetovanja sve češće skraćuju i kakve to posljedice ima?
• Može li sustav nadzora osigurati da se pravila o javnim raspravama doista poštuju?
• Koliko je u Hrvatskoj doista transparentan proces utjecanja lobista na donošenje odluka?

Amerikanci imaju američki san, ali možda ne valja podcjenjivati ni hrvatski. Jer, što je drugo nego put od prodaje sportske opreme preko pozicije savjetnika za digitalnu transformaciju do trajnog ulaska u državnu službu nego ostvarenje jednog lijepog karijernog sna? O čudnovatom slučaju Hinka Pavleca, fitness partnera ministra pravosuđa Damira Habijana, te kadrovskoj politici HDZ-a za Prvi glas govori novinarka Telegrama Silvana Menđušić.

AKCIJA GODINE PODRŽI NAS I PRETPLATI SE NA TELEGRAM ZA 29 EURA GODIŠNJE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP379:

• Kako je fitness partner ministra Habijana bez iskustva u IT sektoru osigurao trajni status državnog službenika u AZOP-u?
• Tko su kandidati iz sjene za čelno mjesto HRT-a i kakvu ulogu u izboru igraju stranačke radne skupine te brisanje biografija s mreža?
• Zašto se kompromitirani menadžeri poput Davida Sopte nakon smjena i kriznih situacija samo prebacuju na druge lukrativne državne funkcije?
• Zbog čega se rukovodeći kadrovi u državnim tvrtkama sustavno drže na privremenim šestomjesečnim v.d. mandatima?
• Je li trenutna kadrovska politika alat za održavanje apsolutne kontrole nad sustavom umjesto stvaranja profesionalnih uprava?

"Imam dojam da je Plenković u popravljanju štete neuspješan na način kakav nismo vidjeli u kriznom komuniciranju HDZ-a od 1991. godine do danas. On cijelo vrijeme ne brani okoliš u Gospiću, nego brani vlastiti ego te osobnu i stranačku poziciju“, ocjenjuje novinar 24sata i publicist Boris Rašeta.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP378:

• Koliko je afera s ilegalno skladištenim opasnim otpadom u Gospiću ozbiljno uzdrmala Plenkovića i koje je sve komunikacijske pogreške premijer napravio?
• Kakva je ocjena njegova nastupa na Aktualnom prijepodnevu?
• Što je stvarni razlog osnivanja Znanstvenoga savjeta koji će analizirati izvještaje o otpadu?
• Kako reagira oporba i koja će stranka u ovoj aferi najviše profitirati?

Vojni analitičar Matija Blaće u Prvom glasu analizira modernizaciju Hrvatske vojske i najnoviju kupnju korejskog raketnog sustava Chunmoo K239 vrijednog 435 milijardi eura koji dolazi kao direktan odgovor na srpsku kupnju kineskih hipersoničnih raketa.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP377:

• Zašto Hrvatska kupuje korejski raketni sustav vrijedan 435 milijuna eura?
• Je li ta nabava izravan odgovor na srpsku kupnju hipersoničnih kineskih raketa?
• Zašto Hrvatska nije dobila američke rakete ATACMS?
• Koliko će koštati istovremeno održavanje HIMARS-a i korejskog sustava?
• Je li tenk Leopard 2A8 spreman za bojište kakvo je pokazao rat u Ukrajini?
• Treba li nas čuditi što su Francuzi Rafale prodali i Srbiji?
• Koji je sljedeći veliki i neizbježan trošak Hrvatske vojske?

Povjesničar Dragan Markovina u Prvom glasu govori o tome kako je Srbija ratnog zločinca Ratka Mladića ispratila kao heroja, što to govori o stanju u susjednoj zemlji uoči izbora i kako je patrijarh SPC-a Porfirije od najpopularnijeg popa među zagrebačkim lijevim intelektualcima došao do toga da drži opijelo za balkasnog krvnika Mladića.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP376:

• Zašto u Srbiji nikad nije bilo pravog suočavanja s ratnom prošlošću?
• Kako objasniti da je velikosrpski narativ danas jednako živ kao devedesetih?
• Ide li Mladićev pogreb na ruku Aleksandru Vučiću pred izbore?
• Zašto ni studentska opozicija nije spremna otvoreno osuditi Mladića?
• Hoće li Vučić priznati poraz ako ga izgubi?
• Zašto je patrijarh Porfirije, po Markovininim riječima, opasniji od samog Vučića?

Drama s toksičnim otpadom u Gospiću, a kako se svakog dana otkriva i na sve više lokacija u Hrvatskoj, postala je i prvorazredna politička kriza. Ne samo da je zbog otpada u Lici održan najveći prosvjed u Hrvatskoj ovog stoljeća, nego je i rejting HDZ-a, pa i autoritet premijera Plenkovića, već doživio ozbiljan pad. O svemu tome razgovarali smo s novinarom i političkim analitičarom tjednika Novosti Ivicom Đikićem.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP375:

• Je li afera s otpadom u Gospiću najveća i najteža kriza vlasti Andreja Plenkovića od njegovog dolaska na vlast?
• Zašto je ona građanima i javnosti znatno konkretnija i opasnija od drugih financijskih i korupcijskih afera?
• Može li doći do pobune protiv Andreja Plenkovića i pokušaja njegovog rušenja iz samog HDZ-a prije redovnih izbora?
• Kakva je stabilnost vladajuće koalicije i postoji li opasnost da zastupnici ili partnerske stranke otkažu poslušnost Vladi?
• Ima li Andrej Plenković izlaznu strategiju te kakvi su izgledi HDZ-a da zadrži vlast i nakon sljedećih izbora?

"Hrvatska se trenutno nalazi usred najveće i najznačajnije političke krize za HDZ i premijera Andreja Plenkovića u proteklih deset godina. Za razliku od vanjskih šokova (poput potresa ili pandemije koronavirusa), koji za svaku vlast predstavljaju priliku da preuzme inicijativu i nametne se kao rješavatelj problema, ova je situacija izravan politički udarac na vladajuću strukturu”, kaže politički analitičar i profesor sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu Dragan Bagić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP374:

• • • Prva anketa koja je u cijelosti obuhvatila vrijeme od izbijanja afere Gospić pokazala je značajan pad popularnosti HDZ-a. Je li vladajuća stranka u krizi?
    • Po čemu je afera Gospić drugačija od ostalih?
    • Što je Andrej Plenković krivo odigrao u slučaju ekocida u Lici?
      Može li oporba iskoristiti momentum velikog prosvjeda?
    • Zašto se na prosvjedu nije pojavilo pitanje političke odgovornosti?
    • Može li prosvjed potaknuti unutarstranačke procese u HDZ-u te olakšati privlačenje birača oporbi na lijevom centru, kao i Mostu?
    • Kakva je uloga glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića u aferi s opasnim otpadom?

Za vlast je afera specifična zbog kombinacije ključnih elemenata: izravne pogođenosti građana problemom, krivog modela upravljanja te krive i promašene procjene premijera. Bagić kao najizglednijeg Plenkovićevog nasljednika unutar HDZ-a koji može premostiti razlike prema konzervativnijem krilu i otvoriti vrata suradnji s Mostom vidi Gordana Jandrokovića. Iako je anketa pokazala, uoči subotnjeg prosvjeda, pad rejtinga vladajuće stranke, Bagić upozorava da oporba, unatoč masovnoj mobilizaciji građana, nema jasan odgovor što dalje.

Pobjeda krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) na izborima u istočnonjemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu izazvala je potres na njemačkoj političkoj sceni i otvorila pitanje o budućnosti kancelara Friedricha Merza. "Uspjeh AfD-a teško je svesti na jedan uzrok, no izdvajaju se dva glavna faktora. Prvi je to što je stranka shvatila kako pridobiti povjerenje birača, kako im se obraćati, što im reći. Drugi, jednako važan faktor, jest slabost svih ostalih stranaka", kaže novinar Deutsche Wellea Srećko Matić, koji je izbore pratio na terenu u Magdeburgu. Velike njemačke stranke, kaže Matić, već dugo bilježe pad potpore: SPD kontinuirano gubi rejting, a CDU je u posljednjoj anketi pao ispod 20 posto na saveznoj razini, dok je AfD trenutačno najjača politička opcija u zemlji.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP373:

• • • Što je bilo presudno za pobjedu AfD-a na izborima u Saskoj-Anhaltu?
    • Je li agresivna kampanja protiv izbjeglica i migranata bila presudna za odluku birača na izborima?
    • Koliko su ključne bile teme poput socijalne sigurnosti, mira u Europi i gospodarske politike, nepopularnost saveznog kancelara Merza te mobilizacija ranijih apstinenata?
    • Jedna od točaka kojima je AfD pridobivao birače bilo je obećanje da će ograničiti broj stranaca, no može li stranka to i provesti?
    • Mijenja li taj rezultat, kako je u utorak rekao kancelar Merz, cijelu Njemačku?
    • Izbori su pokazali da je polovica birača odbacila tezu o AfD-u kao prijetnji demokraciji. Je li koncept tradicionalne izolacije krajnje desnice postao kontraproduktivan i služi li AfD-u samo kao dokaz da se „sustav” udružio protiv njih?
    • Koliko je realan scenarij u kojem Friedrich Merz gubi podršku unutar vlastite stranke i suočava se sa smjenom?

*Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

Saborski zastupnik Mosta Zvonimir Troskot, jedan od prvih političara koji je upozoravao na ekološku katastrofu u Gospiću, gostovao je u Prvom glasu nakon masovnog prosvjeda u Zagrebu zbog odlaganja opasnog otpada u Lici. Troskot govori tko je sve umiješan u ovu aferu, tko bi trebao odgovarati i zašto Most neće koalirati niti s HDZ-om, niti sa ljevicom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP372:

• Je li prosvjed protiv Vlade ispunio svoju svrhu?
• Zašto Troskot ovu aferu naziva unutarnjom agresijom i bioterorizmom?
• Kakva je uloga Hrvatske gospodarske komore i tvrtki poput Cezara, Kemistera i Termoklina?
• Zašto je USKOK odlučio objaviti izvješće nepovoljno za Plenkovića?
• Je li voda u Karlovcu i Lici sigurna za piće?
• Kako će afera utjecati na buduće potencijalne koalicije u koje bi ušao Most?
• Može li se otpad uopće vratiti onima koji su ga donijeli u Hrvatsku?

Kako se poslovi dobivaju u Hrvatskoj, postoji li uopće svijest o tome što je sukob interesa i koliko su isprepletene HDZ-ove veze na lokalnoj razini - sve to vrlo jasno pokazuju dvije priče o neobičnim poslovima tvrtke Cvjetko, u vlasništvu uglednog splitskog HDZ-ovca Vice Mihanovića. O njima za Prvi glas govori novinar Telegrama Denis Mahmutović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP371:

• Na koji je način tvrtka Cvjetko došla do posla u Dubrovniku i postoji li uzajamna pogodba s poslom u Splitskoj luci?
• Predstavlja li prijenos upravljačkih prava stvarno rješenje ili samo "kozmetički manevar" za izbjegavanje sukoba interesa?
• Kako je vrijednost ugovora za održavanje Žnjana skočila za više od četvrt milijuna eura u samo pet dana od potpisivanja?
• Mogu li se iznimna suša i kvarovi na navodnjavanju opravdano smatrati "nepredviđenim okolnostima" na Žnjanu?
• Kako funkcionira stranačka mreža zbrinjavanja i kadroviranja HDZ-a i njegovih partnera u Splitu?
• Kakve su političke posljedice svih ovih afera po trenutnu gradsku vlast u Splitu?

Telegramov kolumnist i urednik Jasmin Klarić u Prvom glasu uoči sutrašnjeg prosvjeda u Zagrebu govori o tome zašto Plenković ni sada, kada je pola Hrvatske bijesno zbog opasnog otpada u Gospiću nikoga nije smijenio i zašto je usporedbom s novosadskom nadstrešnicom samo dodatno pogoršao vlastitu poziciju.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP370:

• Zašto Plenković još uvijek nije nikoga smijenio zbog afere s otrovnim otpadom u Gospiću?
• Je li dedramatizacija koju je premijer pokušao provesti uspjela ili mu se obila o glavu?
• Što znači Plenkovićeva usporedba Gospića s novosadskom nadstrešnicom?
• Zašto je DORH, odnosno Ivan Turudić objavio nalaze o zagađenju?
• Uspijeva li HDZ-ov narativ o prosvjedu kao "projugoslavenskom" doista prolaziti u javnosti?
• Koliko je ovo ozbiljan politički rizik za HDZ pred sljedeće izbore?
• Zašto Hrvatska i dalje nema glavnog državnog inspektora?

Izbori u maloj i ne pretjerano bogatoj njemačkoj pokrajini Saskoj-Anhalt nisu nikad dosad izazvali toliko pažnje kao oni koji će se održati ove nedjelje. Naime, ekstremno desni AfD prvi put ima priliku osvojiti vlast u nekoj njemačkoj saveznoj državi i time možda naznačiti i promjenu na razini cijele države. Za Prvi glas o tome govori bivši hrvatski ministar vanjskih poslova i bivši veleposlanik u Njemačkoj Miro Kovač.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP369:

• Predstavljaju li izbori u Saskoj-Anhaltu i rast AfD-a početak velikih političkih promjena u Njemačkoj ili je riječ o izoliranom slučaju?
• Koji su glavni uzroci rasta popularnosti AfD-a i koliko na to utječe migrantska politika?
• Može li dolazak radikalne desnice na vlast u Njemačkoj ublažiti njihove stavove, kao što je bio slučaj s Giorgiom Meloni u Italiji?
• Je li opcija zabrane rada AfD-a ili održavanje "sanitarnog kordona" (izolacije stranke) učinkovita strategija za etablirane njemačke stranke?
• Kako se politička i ekonomska destabilizacija Njemačke može odraziti na Europsku uniju i širi europski kontinent?
• Može li se sličan scenarij jačanja desnice zbog migracijskih pitanja u budućnosti dogoditi i u Hrvatskoj?

*Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

Bivši veleposlanik u Rusiji Božo Kovačević u Prvom glasu analizira stvarne razloge posjeta direktora CIA-e Moskvi i Putinova razmišljanja i planove za nastavak rata u Ukrajini.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP368:

• Zašto je šef CIA-e John Ratcliffe iznenada posjetio Moskvu i što je zapravo poručio Kremlju?
• Je li Europa fakticki već u ratu s Rusijom?
• Jesu li realni ozbiljni mirovini pregovori Rusije i Ukrajine?
• Koji je Putinov plan za nastavak rata?
• Prijeti li Europi rizik od ruskog nuklearnog odgovora?
• Griješi li Europa u svojoj politici prema Rusiji?
• Hoće li Putin nakon ruskih izbora krenuti u novi val mobilizacije?
• Postoji li realan scenarij državnog udara protiv Putina?

"Kada ste organizator takvog prosvjeda, uvijek ste oprezni s procjenama. No, s obzirom na podršku iz cijele Hrvatske koju dobivamo, što od fizičkih osoba, što od srodnih udruga koje se u svojim sredinama bore s ekološkim problemima, jasno je da imamo strukturalni i sistemski problem kontrole i zbrinjavanja otpada", kaže uoči najavljenog subotnjeg prosvjeda Vjekoslav Bušić iz građanske inicijative "Gospić je naš dom".

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP367:

• • • Građani Like su, ponavlja se iz incijative, dovedeni do samog ruba strpljenja. Što je cilj prosvjeda i koje zahtjeve ističu?
    • Koliki odaziv građana organizatori očekuju?
    • Koga građani smatraju najodgovornijim za slučaj Gospić?
    • Koja je karika u lancu državnih institucija bila točka na kojoj se dogodio najveći propust?
    • Bi li ministrica zaštite okoliša Marija Vučković trebala dati ostavku?
    • Je li, kako navode vladajući, slučaj predimenzioniran?

„Čim se pojača intenzitet sukoba, cijena nafte odmah skoči za desetak dolara po barelu na robnim burzama, i to se istog trenutka prelijeva u potrošnju. Ako se intenzitet borbi smanji, cijena nafte pada,  ali se ne spušta jednako brzo kao što raste. Brže raste nego što pada”, kaže energetski stručnjak Igor Dekanić komentirajući novo povećanje cijena goriva. "Unatoč gašenju rafinerija, LNG terminal i Janaf daju nam stratešku prednost nad susjedima. No, pitanje je samo koliko Vlada još ima prostora u trošarinama ako proključa bliskoistočno ili ukrajinsko ratište", dodaje energetski stručnjak komentirajući novu spiralu poskupljenja goriva, Plenkovićev „test od 15 dana” te domet državnih intervencija u kriznim okolnostima.

PRVI GLAS IDE NA LJETNU PAUZU I VRAĆAMO SE 1.9. SVE NAŠE PROŠLE EPIZODE MOŽETE POSLUŠATI OVDJE.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP366:

• • • Postoji li u Vladinim mjerama dodatnog prostora u trošarinama dođe li do ponovnog rasta cijena energenata?
    • Kako se ocjenjuje energetska strategija Hrvatske u odnosu na susjedne zemlje poput Mađarske ili Slovenije?
    • MOL kontrolira naftni biznis u Hrvatskoj, Mađarskoj, Slovačkoj, a uskoro potencijalno i u Srbiji preko Naftne industrije Srbije. Je li to zabrinjavajuće za hrvatske interese?
    • Je li mreža energetskih stručnjaka u hrvatskim javnim poduzećima „urušena” u proteklih desetak godina političkim kadroviranjem?

„Mi se na Telegramu ne bavimo insinuacijama niti neistinama i objavljujemo priče koje su višestruko provjerene“, odgovorila je naša novinarka Dora Kršul na napad ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek. O ministričinim optužbama i aferi Geodezija nagrađivana Telegramova novinarka govori za Prvi glas.

PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% POPUSTA!

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP364:

• Što je zapravo afera Geodezija i zašto je ponovno dospjela u središte javnosti?
• Jesu li poslovi 3D skeniranja kulturne baštine nakon potresa bili višestruko preplaćeni i što o tome govore dokazi prikupljeni tijekom istrage?
• Kakvu političku odgovornost snosi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek za odluke koje je donosila i obranu cijelog projekta?
• Zašto je Ministarstvo kulture otežavalo pristup informacijama i kakvu je ulogu istraživačko novinarstvo imalo u razotkrivanju afere?
• Što priznanja dijela optuženika i daljnji tijek postupka znače za rasplet afere Geodezija i odgovornost svih uključenih?

U novoj epizodi podcasta Prvi glas Telegramov Jasmin Klarić analizira kako je postavljanje podzemnih spremnika za otpad kraj Trga bana Jelačića pretvoreno u novo poglavlje HDZ-ova kulturnog rata protiv zagrebačke vlasti.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP363:

• Zašto je HDZ reagirao na podzemne spremnike za otpad usporedbom s uklanjanjem spomenika banu Jelačiću 1947. godine?
• Je li riječ o spontanoj reakciji ili smišljenoj političkoj strategiji?
• Koga zapravo HDZ pokušava uvjeriti ovom pričom o "komunistima"?
• Je li Most prirodan koalicijski partner HDZ-a nakon izbora?
• Zašto mediji nisu odoljeli klikabilnosti priče o spremnicima?
• Koje su zakonske i institucionalne dimenzije spora oko postavljanja spremnika?
• Zašto se o pukotinama na Pelješkom mostu i kazni zbog otpada kod Biljana Donjih gotovo uopće ne govori?

Ivan Čović, analitičar koji za Index piše o Ukrajini i vanjskoj politici u Prvom glasu govori o pozadini velike kadrovske čistke u Kijevu nakon masovnih prosvjeda u kojoj su otišla dvojica najvažnijih ljudi u borbi protiv ruske agresije, do tog trenutka žestoki rivali.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP363:

• Zašto je Zelenski smijenio popularnog ministra obrane Mihajlo Fedorova usred rata?
• Kako je Fedorov ugrozio političku poziciju samog predsjednika?
• Zašto je smijenje šef vojske Oleksandr Sirski?
• Zašto je Mihajlo Drapati idealan kompromis za novog vrhovnog zapovjednika?
• Prijeti li Zelenskom opasnost da se ponovi scenarij kao sa Zalužnim?
• Može li ruska mobilizacija nakon izbora promijeniti tijek rata?
• Kakvi su realni ishodi mirovnih pregovora i sudbina Donbasa?

Direktor Hrvatske udruge turizma i bivši ministar turizma Veljko Ostojić za Prvi glas ocjenjuje dosadašnji tijek sezone i govori o apartmanima, hotelima i našoj turističkoj strategiji. Razgovaramo i o ekstremno niskim porezima na apartmanski smještaj i razlici između malih i većih iznajmljivača.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP362:

• Kakva je dosadašnja ocjena turističke sezone?
• Zašto Njemačka i Austrija bilježe pad, a Italija se vraća na hrvatsko tržište?
• Jesu li hrvatske cijene smještaja, restorana i namirnica previsoke za goste?
• Zašto neka pića u hrvatskim dućanima koštaju više nego duplo skuplje nego u Italiji?
• Koliko bi hotelskog smještaja Hrvatska trebala imati, a koliko stvarno ima?
• Zašto u Hrvatskoj gotovo da nema greenfield hotelskih investicija?
• Prijeti li privatnom smještaju i vikendicama pad popunjenosti i cijena?

O neobično žustroj političkoj dinamici u vrijeme kad je ne bi trebalo biti u tolikom obimu - usred mandata aktualne Vlade i usred ljeta, za Prvi glas govori iskusni politički reporter N1 televizije Hrvoje Krešić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP361:

• Zašto na hrvatskoj političkoj sceni vlada neuobičajeno visoka nervoza unatoč ljetnoj stanci?
• Jesu li SDP i Možemo! uspjeli uzdrmati HDZ svojojm terenskom turnejom o "Plenkovićevoj inflaciji"?
• Zašto je Plenkoviću mihohod u Parizu bio toliko važan?
• Kako učestali odlasci članova i lokalnih dužnosnika utječu na percepciju i stabilnost SDP-a?
• Zašto Domovinski pokret pokušava ulaziti u teme vanjske politike (poput BiH) i kako na to reagira HDZ?
• Zbog čega Vlada i Ministarstvo kulture u aferi Geodezija ustraju na svojoj verziji priče unatoč priznanjima krivnje i radu EPPO-a?

Natječaj za izbor glavnog ravnatelja traje, kao što u medijima traje nagađanje o tome tko bi mogao biti dobitnik i što bi to značilo za odnose u vladajućoj stranci. O stanju na HRT-u za Prvi glas govorio je bivši novinar i urednik u toj kući, te sadašnji predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Hrvoje Zovko.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP360:

• Je li na HRT-u još uvijek moguće govoriti o neovisnom i profesionalnom novinarstvu?
• Koliko je izbor glavnog ravnatelja HRT-a politički važan uoči budućih izbora?
• Krši li Hrvatska Europski akt o slobodi medija načinom izbora čelnika HRT-a?
• Zašto se novi Zakon o HRT-u priprema bez uključivanja novinarske struke?
• Kako politički utjecaj oblikuje informativni program javne televizije?
• Što bi trebalo promijeniti kako bi HRT ponovno postao stvarni javni servis građana?

Telegramov novinar i urednik Đivo Đurović za Prvi glas o smjeni ukrajinskog ministra obrane Mihaila Fedorova koji je Ukrajini donio preokret u ratu stavljajući fokus na dronove i sukobu Fedorova sa starim generalima sovjetske škole. Što će ova smjena i sukob značiti za Zelenskog i Ukrajinu, a što nakon izbora u Rusiji planira Vladimir Putin?

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP359:

• Zašto je Zelenski smjenio Fedorova?
• Tko je stvarni pobjednik sukoba Fedorov – Sirski?
• Postoji li korupcija iza pritiska vojnog establišmenta na ministra?
• Što ova kriza govori o zrelosti ukrajinskog društva u odnosu na Hrvatsku devedesetih?
• Hoće li Putinu sada biti lakše?
• Tko je odgovoran za probleme s mobilizacijom u Ukrajini?
• Hoće li Putin nakon izbora proglasiti mobilizaciju u Rusiji?

Španjolska je svjetski prvak bez mrlje, utakmica za treće mjesto bila je cirkus, Tuchel je okrhnuo svoju auru čovjeka koji vidi ono što drugi ne vide, Dalićeve medalje su jedno od najvećih nogometnih čuda u povijesti, a Josip Mišić bi morao dobiti poziv u reprezentaciju analizira u Prvom glasu jedan od vodećih domaćih sportskih analitičara Telesportov Mihovil Topić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP358:

• Kako je Španjolska osvojila naslov prvaka bez ijedne mrlje na cijelom turniru?
• Kako su Španjolci osvojili titulu onako kako i žive - zajedno?
• Je li Lamine Yamal doista razočarao ili je njegova uloga na terenu podcijenjena?
• Koja je Tuchelova odluka srušila Englesku u polufinalu protiv Argentine?
• Tko je danas najveći kandidat za Ballon d'Or nakon ovakvog Svjetskog prvenstva?
• Zašto dolazak Slavena Bilića neće izazvati potres u hrvatskoj svlačionici?
• Hoće li Josip Mišić dobiti poziv u reprezentaciju i zaslužuje li ga?
• Zašto Hrvatska godinama ima problem s razvojem krilnih igrača?

U bizarnoj objavi Željko Kerum tvrdi kako je novinar Telegrama naložio DORH-u i ostalim institucijama da ga progone što one i čine. Gost nove epizode Prvog glasa je upravo Denis Mahmutović, naš novinar za kojeg Kerum tvrdi da izdaje naloge institucijama. Razgovaramo o Kerumovim muljažama od Pršuta do Rogoznice i političkoj situaciji u Splitu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP357:

• Zašto je privezište u Rogoznici proglašeno ilegalnim i što Kerum sada mora učiniti?
• Kako je bespravna kapelica i dogradnje na Pršutu uopće legalizirana?
• Tko je referent koji je potvrdio da građevine postoje prije 2011., ključne godine za legalizaciju?
• Koliko dugo je Kerum stvarno na vlasti u Splitu i Dalmaciji i preko koga danas drži utjecaj?
• Postoji li scenarij u kojem bi splitsko Gradsko vijeće ostalo bez Kerumove većine?
• Što bi za Keruma i splitsku politiku značio eventualni pravosudni progon?
• U kakvom je stanju danas SDP u Splitu i tko od oporbe stvarno predstavlja prijetnju HDZ-u?

Od dolaska Plenkovića na vlast, razlika između proračunskih prihoda i rashoda konstantno je negativna, a stvoren je dug od oko 16 milijardi eura, što unutarnjeg, što vanjskog, tvrdi menadžer, poduzetnik i predsjednik stranke Republika Damir Vanđelić. Taj se novac, kaže, troši na kupovanje socijalnog mira, povećanje plaća u javnom sektoru i masovno zapošljavanje u državnoj administraciji.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP356:

• • • Zašto vladine antiinflacijske mjere nisu uspješne?
    • Koliko je dugoročno održiv rast izdvajanja za plaće iz državnog proračuna?
    • Hoće li novi pravilnik o izboru čelnih ljudi u državnim poduzećima dovesti do profesionalizacije menadžerskog kadra u javnim tvrtkama?
    • Što je krivo postavljeno u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO)?

Marko Perković Thompson je opet, već treći put pjevao u Zagrebu ove godine, nakon što mu je zbog ustaškog pozdrava zabranjen nastup u prostorima u vlasništvu grada. Prvo je Vlada zbog njega otela Gradu organizaciju dočeka rukometaša na Trgu bana Jelačića, pa su ga “prošvercali” kao izvođača na Hod za život, da bi prije nekoliko dana pjevao i na predstavljanju knjige Ivice Marijačića “Fenomen Thompson” u Kinu Studentskog centra. O tom predstavljanju i knjizi s podnaslovom “Ovo je istina o jedinstvenom čovjeku koji pjesmom brani Hrvatsku i svijet od srpskog fašizma” je u Prvom glasu govorio Telegramov novinar Matej Devčić.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP355:

• Kakva je bila atmosfera na predstavljanju knjige o Marku Perkoviću Thompsonu – književna promocija ili svojevrsni koncert?
• Kako knjiga Ivice Marijačića objašnjava "fenomen Thompsona" i koje glavne teze iznosi o njegovoj ulozi u hrvatskom društvu?
• Zašto na predstavljanju knjige nije bilo više poznatih osoba iz političkog i javnog života, unatoč velikom interesu za Thompsona?
• Koliko je Thompsonov nastup u Kinu SC bio simbolična poruka da ipak može nastupati u Zagrebu, unatoč političkim prijeporima oko njegovih koncerata?
• Što aktualni val Thompsonove popularnosti znači za hrvatsku politiku i može li ponovno postati važan čimbenik u predizbornim kampanjama?
• Je li Thompson dosegnuo vrhunac svoje karijere ili se može očekivati novi val koncerata, pjesama i još veći utjecaj na javnu i političku scenu?

Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač u Prvom glasu govori o strateškim ciljevima Koalicije voljnih, odnosima moći u Europi, europskoj politici prema Rusiji, sukobu Plenkovića i Milanovića oko pariške parade i hrvatskoj vanjskoj politici.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP354:

• Koji su strateški ciljevi Koalicije voljnih?
• Žele li Nijemci, Poljaci i Britanci uopće francusko vodstvo Europe?
• Hoće li Amerikanci ostati u Europi i pod kojim uvjetima?
• Tko će platiti veće izdatke za obranu - građani ili korporacije?
• Je li Hrvatska hibridna članica Koalicije voljnih?
• Šteti li sukob Milanovića i Plenkovića hrvatskoj vanjskoj politici?
• Treba li mijenjati Ustav da bi se izbjegla paraliza vanjske politike?

Vojni analitičar Goran Redžepović u Prvom glasu objašnjava zašto je primirje između Irana i SAD-a praktički mrtvo i tko zapravo kontrolira sudbinu Hormuškog tjesnaca. Poseban dio razgovora posvetili smo i ekskluzivi New York Timesa prema kojoj je bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinežad bio vrbovan od strane Mossada te je upravo on trebao biti ključan čovjek za promjenu režima u Iranu.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP353:

• Zašto je primirje između Irana i SAD-a propalo i što slijedi?
• Što je sporno u tumačenju članka pet Memoranduma o razumijevanju?
• Može li Amerika silom otvoriti Hormuški tjesnac za slobodnu plovidbu?
• Zašto je ovo jedan od najvećih geopolitičkih poraza Amerike?
• Kome najviše odgovara nastavak sukoba, a kome mir?
• Je li Mahmud Ahmadinežad bio suradnik Mossada?
• Ima li Izrael još uvijek šansu za promjenu režima iznutra?

Nakon ekskluzivnog intervjua koji je glavna europska tužiteljica Laura Kövesi dala Telegramovoj Dori Kršul uslijedila je iznimno nervozna reakcija premijera Andreja Plenkovića koji od EPPO-a očekuje - ispriku. U prvom glasu gostuje Dora Kršul koja govori o tri velike istrage EPPO-a u Hrvatskoj, Kövesi, Turudiću i Plenkoviću.

PODRŽI NEOVISNO NOVINARSTVO I PRETPLATI SE NA TELEGRAM UZ 50% PODRŠKE! 

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP352:

• Zašto Laura Kövesi odbija komentirati Ivana Turudića?
• Što je EPPO otkrio u slučaju Gabrijele Žalac?
• Zašto je USKOK preuzeo slučaj Beroš od EPPO-a?
• Tko bi trebao odlučivati o sukobu nadležnosti između DORH-a i EPPO-a?
• Kako je Plenković reagirao na uključivanje EPPO-a u aferu Geodezija?
• Zašto ministar Habijan Kövesi ne želi dati dva nova tužitelja?
• Zašto Kövesi toliko živcira Plenkovića?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

U jeku posljednje bitke Pantovčaka i Banskih dvora, predsjednik Republike Zoran Milanović izvukao je “nuklearnu prijetnju” - da bi mogao premijeru Andreju Plenkoviću oteti omiljenu igračku, predstavljanje Hrvatske na sjednicama Europskog vijeća. Iako Ustav jasno kaže da Hrvatsku tamo mogu, u skladu sa svojim ovlastima, predstavljati i predsjednik i premijer, praksa je takva da je u Bruxelles išao isključivo predsjednik Vlade. Dosad. O ovom odnosu i potencijalnom budućem sukobu za Prvi glas govorila je Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.

Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP351:

• Planira li Zoran Milanović doista početi odlaziti na sjednice Europskog vijeća ili je riječ o samo još jednoj verbalnoj provokaciji i prijetnji upućenoj Andreju Plenkoviću?
• Je li u povijesti već bilo sličnih pokušaja i ambicija (poput onih Kolinde Grabar-Kitarović za vrijeme Milanovićeva premijerskog mandata)?
• Kako su takve situacije rješavale druge europske države (poput Rumunjske ili Češke)?
• Što je pozadina najnovijeg otvorenog sukoba između predsjednika i premijera – odnosno, kako je nedavni vojni mimohod u Francuskoj (pad Bastilje) i (ne)pozivanje na isti potaknulo eskalaciju svađe oko vojske i policije?
• Zašto je propao sustav koordinacije vanjske politike u Hrvatskoj i kako smo od nekadašnjeg strateškog konsenzusa oko ključnih ciljeva (ulazak u NATO i EU) došli do potpunog kolapsa komunikacije između Pantovčaka i Banskih dvora?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

„U koroni je zbog opticaja veće količine novca došlo do inflacije, pa se nekretnina činila kao odlična investicija. Najgore što se dogodilo jest to da su stambene nekretnine, umjesto za život, postale predmet investicije. Kada tome dodate specifičnost masovnog turističkog najma 'po krevetu', izgubili smo ogroman broj nekretnina s tržišta. Podaci HEP-a i drugih institucija jasno pokazuju da je ogroman broj stanova u Hrvatskoj potpuno prazan“, kaže Dubravko Ranilović, iskusan veteran hrvatskog tržišta nekretnina. U Prvom glasu Ranilović, dugogodišnji predsjednik Udruženja posrednika u prometu nekretninama pri HGK i vlasnik agencije za nekretnine, analizira tržište nekretnina koje nastavlja svoj paradoksalan tijek : cijene i dalje rastu, dok broj sklopljenih kupoprodaja bilježi pad četvrtu godinu zaredom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP350:

• Što se na tržištu nekretnina događa od rekordne 2022. godine?
• Zašto broj kupoprodajnih ugovora pada, dok cijene godišnje rastu između deset i 15 posto?
• Što bi moglo stajati iza naglog hlađenja tržišta?
• Ako se na tržištu trguje s manje nekretnina, kako prolaze luksuzne i skuplje nekretnine?
• Koliko su vlasnici rabljenih stanova nerealni u postavljanju prodajne cijene?
• Naziru li se u skorom razdoblju korekcije cijena na niže?

Novinar N1 televizije Hrvoje Krešić vratio se sa Svjetskog prvenstva u SAD-u i Kanadi te je za Prvi glas prokomentirao bizaran Trumpov poziv šefu FIFA-e Gianniju Infantinu, maksimalnu komercijalizaciju nogometa i trenutak kad je Amerika opet zavoljela samu sebe.

Pitnaja na koja smo pokušali odgovoriti u EP349:

• Zašto je Trumpov poziv Infantinu samo kulminacija svega što gledamo u nogometu?
• Je li taj potez karikatura nečega što u nogometu već postoji?
• Kako vas na stadionima tjeraju da trošite
• Zašto Amerikanci sve otvorenije prihvaćaju nogomet?
• Je li broj beskućnika u američkim gradovima stvarno smanjen ili je riječ o privremenom uljepšavanju?
• Je li hrvatska obrana sama kriva za ispadanje od Portugala ili je presudila sreća?

Nakon što je Rusija na Kijev lansirala više od 400 dronova i projektila uoči NATO summita u Ankari, Telegramov novinar, urednik i kolumnist Đivo Đurović u razgovoru za Prvi glas govori o dvije opcije za nastavak rata i neizbježnoj europeizaciji NATO-a.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP348:

• Je li masovni napad na Kijev uoči summita u Ankari slučajnost ili poruka Zapadu?
• Zašto Đurović tvrdi da napad zapravo pokazuje rusku slabost, a ne snagu?
• Što Amerika trenutačno želi postići u Ukrajini nakon neuspjeha s Iranom?
• Zašto Ukrajini najviše nedostaju Patriot rakete i može li se to riješiti na summitu?
• Hoće li NATO puknuti ili ide prema "europeizaciji" obrane kontinenta?
• Koje su dvije moguće opcije za rat u Ukrajini- mobilizacija ili zamrznuti sukob po korejskom modelu?
• Je li Putin ikada bio genijalni strateg, kako se dugo tvrdilo?

Ovu epizodu Prvog glasa sufinancira Europska unija kroz program Multimedia Actions. Svi stavovi su isključiva odgovornost autora.

Dragan Markovina, povjesničar i Telegramov kolumnist u Prvom glasu govori o ključnim pitanjima izbora u BiH koji su na rasporedu u listopadu. Objašnjava zašto misli da je BiH "protektorat svijeta koji više ne postoji", koliko je realna opasnost novog sukoba u BiH i mogu li Bošnjaci opet svojim glasovima izabrati hrvatskog člana Predsjedništva.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP347:

• Zašto je BiH "protektorat svijeta kojeg više nema"?
• Što znači odlazak visokog predstavnika bez nasljednika za funkcioniranje države?
• Koliko je realna opasnost od novog sukoba u BiH?
• Prijeti li Republika Srpska stvarnom secesijom?
• Kakve su šanse kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva?
• Postoji li razlika između kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva u politici prema Hrvatima?
• Koliko je Herceg-Bosna danas stvarnost na terenu, a koliko politička priča za mobilizaciju birača?

Telegramov vojni analitičar Goran Redžepović za Prvi glas upozorava kako se Srbija sve ozbiljnije naoružava. Za to vrijeme, u Hrvatskoj se vodi žestoka bitka oko toga čije uopće zapovijedi smije slušati načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP346:

• Treba li se Hrvatska danas bojati vojne prijetnje iz Srbije?
• Zašto Srbija intenzivno modernizira svoje oružane snage i što time želi postići?
• U kojim područjima Srbija trenutno razvija najveće vojne prednosti u odnosu na Hrvatsku?
• Prati li Hrvatska dovoljno brzo promjene u modernom ratovanju, posebno razvoj dronova i elektroničkog ratovanja?
• Kako bi trebao funkcionirati lanac zapovijedanja u Hrvatskoj vojsci tijekom političkih sukoba između predsjednika i Vlade?
• Kada vojnik ili načelnik Glavnog stožera ima pravo odbiti zapovijed, a kada je dužan izvršiti je?

„Kada stvorimo jasne kriterije i javno objavimo svaki euro, riješit ćemo problem tajnih dogovora iza zatvorenih vrata”, najavljuje kardiokirurg dr. Josip Varvodić, kandidat za šefa HOO-a. Kao najveću boljku trenutnog sustava ističe potpunu netransparentnost i nedostatak kontrole unutar HOO-a.„Trenutna situacija je poražavajuća. Vjerovali ili ne, savezi danas uopće ne znaju koliko novca dobivaju drugi savezi. Podaci o dodjeli javnih financija nisu javno objavljeni. Svaki sportaš, trener i sportski djelatnik mora u svakom trenutku točno znati koliko dobiva bilo koji drugi savez.”

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345:

• Što je bila kardinalna pogreška bivšeg šefa HOO-a Zlatka Mateše?
• Koje bi prve poteze trebao napraviti HOO da bi poslovanje i distribucija sredstava bili transparentniji?
• Bi li HOO trebao sa savezima obaviti krizni menadžment? Koje su sistemske pogreške stvorile uvjete da se može dogoditi pljačka novca poput Pavlekovog izvlačenja 30 milijuna eura iz Hrvatskog skijaškog saveza?
• Postoji li sukob između loptačkih i manjih sportova?
• Koliki je utjecaj Vlade i premijera Plenkovića na HOO i odnos snaga u sportovima?

Telegramov novinar, urednik i kolumnist Jasmin Klarić u prvom glasu objašnjava pozadinu najžešćeg sukoba premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića u posljednje vrijeme. U pozadini je, kaže, isto što i uvijek posljednjeg desetljeća - nesmiljena grabež za moći.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP344:

• Što je u pozadini novog sukoba Plenkovića i Milanovića?
• Je li načelniku Glavnog stožera Tihomiru Kundidu doista prijećeno smjenom i umirovljenjem ako ne pošalje vojsku?
• Tko zapovijeda vojskom u miru?
• Kakvu ulogu u priči igraju francuski lobi i velike vojne nabavke?
• Što se može dogoditi ako Kundid odbije ispuniti odluku ministra obrane?
• Je li parada u Parizu zaista samo protokolarno okupljanje?

Profesor na Institutu za međunarodne odnose u Kijevu Maksim Kamenjecki objašnjava što stoji iza sustavnih ukrainskih udara na Krim i zašto Putin bez obzira na gubitke ne može i ne želi stati.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP343:

• Koji je strateški cilj ukrainskih udara na Krim?
• Preuzima li Ukrajina stratešku inicijativu u ratu dronovima?
• Može li unutarnji pritisak — naroda ili elite — natjerati Putina na povlačenje?
• Što Putin uopće zna o stvarnom stanju na bojištu?
• Koji su realni scenariji promjene vlasti u Rusiji?
• Može li Zapad ubrzati destabilizaciju Putinovog režima?
• Postoji li ikakva perspektiva mirovnih pregovora?

HRT-ov urednik i voditelj Dario Špelić analizira zašto su američko-izraelski napadi na Iran rezultirali "strateškom noćnom morom" za Izrael i zašto je Benjamin Netanyahu najskuplje platio savezništvo s Donaldom Trumpom.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP345

• Je li Izrael nakon ovog rata u lošijoj strateškoj poziciji nego prije?
• Zašto je Trump zaustavio rat koji je Izrael smatrao ratom za egzistenciju?
• Što znači to da Iran sada izravno pregovara s SAD-om o stanju u Libanonu?
• Zašto Izrael desetljećima nema politički cilj koji bi okončao sukob s Palestincima?
• Što rat s Iranom znači za zaljevske zemlje i njihov odnos prema SAD-u i Iranu?
• Je li lideri iranskog režima uvjereniji u nužnost nuklearnog oružja nego ikad prije?

Prošle su skoro tri godine otkad je sad već bivši ministar financija Marko Primorac najavio novi pravni okvir za upravljanje državnim poduzećima, tako da u upravama i nadzornim odborima sjede ljudi izabrani na javnim natječajima. Prošle godine je konačno donesen i novi zakon, no najmanje do 1. siječnja 2027. godine u praksi se neće mijenjati ništa - jer Vlada još nije donijela uredbu kojom se uređuju nova pravila po kojima bi se provodila imenovanja. O tome je u Prvom glasu govorila Telegramova novinarka Irena Frlan Gašparović.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP341:

• Zašto se u državnim tvrtkama i dalje provode privremena (V.D.) imenovanja bez javnih natječaja?
• Što bi se konkretno trebalo promijeniti primjenom novih pravila profesionalizacije?
• Je li realno očekivati da će vlada u finišu mandata prepustiti državne tvrtke struci?
• Kako je moguće da vlada ignorira saborska pitanja i rokove (slučaj Davida Sopte)?
• Kako u praksi izmjeriti rastezljive zakonske uvjete poput "dobrog ugleda"?
• Jesu li javni natječaji u Hrvatskoj stvarni ili služe samo za pokriće za ranije dogovorena imenovanja?

Marko Vešligaj, zastupnik SDP-a u Europskom parlamentu, upozorava da Hrvatska ulazi u novi financijski okvir EU-a s manje novca, zastarjelom administracijom i poljoprivredom koja već godinama tone.

Pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u EP340:

• Jesu li pregovori o novom proračunu EU-a zapeli i tko dobiva, a tko gubi?
• Koliko će Hrvatska imati manje novca u sljedećem financijskom okviru?
• Je li Hrvatska dobro iskoristila dosadašnja sredstva iz EU fondova?
• Što novi sustav temeljen na rezultatima znači za povlačenje sredstava?
• Hoće li poljoprivreda biti najveći gubitnik novog proračuna?
• Kakve su realne posljedice za hrvatske poljoprivrednike?
• Treba li EU uvesti nove poreze kako bi financirala proračun?

Sadržaj je realiziran uz financijsku potporu Europskog parlamenta, prema najvišim uredničkim standardima Telegrama. Iznesene informacije i stavovi isključiva su odgovornost autora.

Profesor Vedran Bilas, dekan Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER) Sveučilišta u Zagrebu upozorava da tehnološki razvoj nije pitanje standarda, već nacionalne sigurnosti te Hrvatska na tom planu gubi dragocjeno vrijeme. „Hrvatska se drži po strani ključnih europskih procesa, poput inicijative „Odaberi Europu" (Choose Europe), i pasivno pristaje biti tehnološka periferija, za razliku od zemalja poput Poljske, Češke ili Slovačke”, kaže dekan jednog od najprestižnijih fakulteta u zemlji.

Pitanja na koja samo pokušali odgovoriti u EP339:

• • • Je li Hrvatska doista "zemlja znanja" samo na razini političkih fraza?
    • Zašto nije prihvaćen prijedlog o jačem razvoju veleučilišta i sveučilišta primijenjenih znanosti koja bi obrazovala stručnjake izravno za tržište rada uz znatno manja izdvajanja po studentu?
    • Koja će radna mjesta najviše osjetiti učinak umjetne inteligencije?
    • Zašto Hrvatska slabo koristi europske programe za širenje izvrsnosti (poput Obzora Europa)?
    • Zašto prava tema hrvatskog obrazovanja ne smije biti samo to tko odlazi, već tko u Hrvatsku dolazi studirati i istraživati?